Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović je u današnjem obraćanju Generalnoj skupštini UN-a poručio da se svijet nepovratno promijenio i da su desničarski populisti opasnost za svijet.
“Odnosi, na kojima je počivala sigurnosna arhitektura Evrope kao i šireg međunarodnog okvira, postali su prošlost”, rekao je Džaferović na početku svog izlaganja.
Naglasio je da u vrijeme kada se gradovi i sela u Ukrajini suočavaju sa strašnom ratnom stvarnošću, najmanje što se može učiniti je ne šutjeti o tome.
“Ne smijemo šutjeti, naročito u ovoj zgradi. U Ujedinjenim nacijama, koje su i uspostavljene s ciljem sprečavanja i zaustavljanja onoga što se trenutno dešava u Ukrajini. Na koncu, naročito ne smijemo šutjeti mi, u Bosni i Hercegovini, koji i sami imamo živo sjećanje na užase rata i agresije”, kazao je.
Džaferović je rekao da, kao iu slučaju Bosne i Hercegovine od 1992. do 1995. godine, sistem Ujedinjenih naroda još uvijek nije uspio spriječiti ili zaustaviti rat u Ukrajini.
Izražavajući podršku Bosne i Hercegovine teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine, u kojoj su odbačeni secesionistički potezi pojedinih regiona unutar nje usmjereni protiv teritorijalnog integriteta Ukrajine.
“Bosna i Hercegovina je podržala ovu rezoluciju i stala na pravu stranu historije, skupa sa još 140 država, a u skladu s obavezama iz Povelje UN-a, našim ranije zauzetim stavovima i našom obavezom, prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, da pratimo vanjsku politiku Evropske unije”, rekao je Džaferović.
Prisutnima je poručio da ova odluka ima snagu zaustaviti laži, ako ne i moć zaustaviti rat.
“Izražavam nadu da će u što skorijem roku doći do mira, kako bi ljudi u Ukrajini mogli normalno živjeti i kako bi se raseljeni vratili svojim kućama”, rekao je Džaferović.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH je istaknuo da je rat u Ukrajini donio velike promjene u svim oblastima života, izražene dubokom energetskom krizom, te da je pred svima vrlo teška i teška zima.
Džaferović je kazao i da je međuovisnost različitih regija u svijetu izvor krhkosti globalnog društva.
“Zbog nekih poteškoća koje je izazivao proces političkih i ekonomskih integracija, u proteklim godinama nerijetko smo mogli svjedočiti zagovaranju političkog suverenizma i ekonomskog protekcionizma. Posljedice transformacije razvijenih zemalja iz industrijskih u postindustrijske, zatim migracije i na koncu pandemija, bile su povod mnogima da zagovaraju podizanje ekonomskih, pa čak i doslovnih zidova i žičanih ograda”, rekao je Džaferović.
Kako naglašava, riječ je o zaobilaznom putu, jer rješenje navedenih problema nije u zatvaranju, nego u otvaranju.
“Rješenje nije u manje saradnje, već u više saradnje. Rješenje za energetsku krizu u Evropi, izazvanu ovisnošću o jednom izvoru, nije samo u oslanjanju na vlastite snage, već u diverzifikaciji, pronalasku novih, višestrukih kanala snadbijevanja gasom i drugim energentima”, rekao je prisutnima, te dodao da niko u savremenom svijetu nema dovoljno resursa da bi se mogao osloniti samo na sebe.
Nadalje, Džaferović je rekao da 20. stoljeće nudi izuzetno vrijedne lekcije o povezanosti ekonomske krize i desnog populizma.
“Upravo je na talasu velike ekonomske depresije na vlast došao nacistički pokret, koji je doveo do najveće kataklizme u historiji čovječanstva, nakon koje su i uspostavljene Ujedinjene nacije, te je usvojena Povelja UN-a, a zatim i Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju genocida, kao i drugi akti UN-a”, rekao je Džaferović.
Dodao je kako sve veći broj desničarskih populista govori kako nemaju svi ljudi i nacije jednaka prava, pri čemu su neki vredniji od drugih.
“Sve češće otvoreno zagovaraju ideje o etničkoj i rasnoj supremaciji, kao i da je dominacija i gola sila jedini princip na kojem mogu i trebaju biti ustrojeni međuljudski i međunarodni odnosi. Od ovih ideja do nasilja samo je jedan korak. Sa ovog mjesta, iz zgrade Ujedinjenih nacija, pozivam na oprez i akciju. U idućem periodu, pred nama će biti ogromni izazovi. Moramo ispuniti svoju dužnost, i boriti se za civilizacijske ideje. Moramo ih odbraniti, po svaku cijenu”, kazao je Predsjedavajući Predsjedništva BiH.
U nastavku je istakao da je Bosna i Hercegovina kao mjesto susreta različitih kultura i religija bila trn u oku politika, koje počivaju na ideji o nemogućnosti zajedničkog života i o nužnosti konfrontacije.
“Od zaključivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina je prešla mukotrpan put u izgradnji mira. Međutim, postoje još uvijek brojni izazovi, a najveći jesu politike u Bosni i Hercegovini i susjedstvu, koje nisu odustale od ratnih ciljeva o podjeli zemlje”, kazao je.
Dodao je kako postoje političari koji otvoreno tvrde da Bosna i Hercegovina nije moguća jer, kako ističu, nije moguća za muslimane i kršćane da živje zajedno.
“Muslimani i kršćani žive i mogu živjeti zajedno. I taj život ima perspektivu. A ono što sigurno nema perspektivu su retrogradne politike koje se tome suprotstavljaju. Bosna i Hercegovina je, sa svojom višestoljetnom historijom, živi primjer i dokaz civilizacijske ideje da ljudi različitih vjera, nacija i kultura mogu živjeti zajedno. Činjenica da je Bosna i Hercegovina, čak i uprkos ratu koji je bio usmjeren na njeno uništenje, uspjela opstati, pokazuje njenu izuzetnu otpornost.”, rekao je Džaferović.
Govoreći o Uredu visokog predstavnika u BiH, Džaferović je podsjetio slušatelje da u znatno razvijenijim zemljama poput Njemačke postoji međunarodni nadzor s mnogo većim izvršnim ovlastima od OHR-a te da je nakon 45 godina postojanja zatvoren.
“U proteklih nešto više od godinu dana, u Bosni i Hercegovini je na sceni bio udar na 27 godina implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma, kroz pokušaj rasformiranja državnih institucija koje su uspostavljenje na osnovu jasnih odredbi Dejtonskog sporazuma”, rekao je Džaferović te dodao da je zahvaljući OHR-u, te državama članicama PIC-a, predvođene SAD-om, zaustavljen udar na državne institucije.
“U proteklom periodu, uz zahtjeve za zatvaranje OHR-a, sve su češći i zahtjevi da visoki predstavnik poduzima poteze, kojima bi se slabilo jedinstvo Bosne i Hercegovine, te uvodile dodatne etničke podjele. Obaveza visokog predstavnika, prema Dejtonskom sporazumu i Povelji UN-a, jeste da štiti suverenitet i teritorijalni integritet BiH, a ne da doprinosi njegovom razgrađivanju”, istakao je Predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Dodao je kako prisutnost misija EUFOR-a i NATO-a na teritoriju BiH s ukupno 1.100 vojnika nije specifična jer naprednije suverene države zahtijevaju prisutnost više međunarodnih vojnih snaga.
Istakao je da ukoliko mandat EUFOR-a u Vijeću sigurnosti ne bude odobren, prema Daytonskom sporazumu, NATO savez ima pravo i obvezu rasporediti snage u BiH.
“Također, postoje odluke Predsjedništva Bosne i Hercegovine kojima se daje pristanak na prisustvo snaga EUFOR-a i NATO saveza, bez vremenskog ograničenja, te su navedene odluke dovoljan pravni osnov za prisustvo međunarodne vojne misije u BiH, sve dok Predsjedništvo BiH ne zauzme drugačiji stav”, rekao je Džaferović.
Na kraju, kazao je, svi u regiji trebaju shvatiti da je geostrateška i geopolitička konstrukcija regije završena, put sigurnosti i prosperiteta mora se rješavati u skladu s načelima međusobne suradnje i rješavanja otvorenih problema.
