Odlukama Ustavnog suda BiH jasno je utvrđeno šta spada u državnu imovinu i da država BiH treba donijeti odluke kako će se njome raspolagati i ko će je koristiti, kazao je za “Avaz” pravni ekspert Faris Vehabović, sudija Evropskog suda za ljudska prava.
Ističe da za poboljšanje uvjeta života u BiH državno vlasništvo mora biti u funkciji razvoja svih građana i gospodarstva.
– To je isključivo odluka države koja, prema odluci Ustavnog suda, treba donijeti zakone kojima će riješiti to pitanje – precizira Vehabović.
Komentirajući revolt režima RS-a koji nije prihvatio odluku Ustavnog suda o suspenziji odluka Visokog predstavnika niti Zakona o nepokretnoj imovini RS-a, Vehabović podsjeća da je Ustavni sud BiH ustavna kategorija iz člana 6. Ustava BiH.
– Svaka odluka koju donese Ustavni sud mora se provesti, a svako ko se protivi njegovim odlukama, protivi se Ustavu i Dejtonom uspostavljenoj BiH. Vrlo dobro je poznato da je i funkcija visokog predstavnika dio Dejtonskog sporazuma, pa sve dok domaći političari ne nađu odgovarajući modalitet kako se postaviti u situaciji kad dođe do zastoja u provođenju redovnih obaveza na nivou institucija, do tada će, očigledno, postojati i Ured visokog predstavnika – pojašnjava Vehabović.
Početak knjiženja državne imovine u RS direktno će narušiti odluke Ustavnog suda BiH, što predstavlja kazneno djelo, a Vehabović ističe da bi u tom slučaju Tužilaštvo BiH trebalo poduzeti mjere propisane zakonom.
– Mislim da se takvim djelovanjem šteti RS, a ne BiH. BiH je pokazala da može funkcionirati čak i u uvjetima blokada koje su na snazi mjesecima. RS se sada pokazuje kao nefunkcionalni dio BiH koji se suprotstavlja napretku BiH i obavezama koje smo preuzeli. Političari svom poslu moraju pristupati na ozbiljan način i odgovorno prema građanima i principima – kaže Vehabović.
U situaciji blokade državnih institucija, pa i političkog utjecaja na neke od njih, Ustavni sud BiH je posljednja prepreka bezakonju i daljnjem rastakanju države.
– Oni koji se žele „riješiti“ međunarodnih sudija, moraju shvatiti da to ne mogu uraditi zakonom, već se mora izmijeniti Ustav BiH. Parlamentarna skupština može donijeti zakon kojim će se regulirati drugačiji način izbora sudija, koje sada imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava – ističe Vehabović.
