Slobodan Milošević bio je dio udruženog zločinačkog pothvata u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, prema presudi Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Haagu protiv bivših čelnika Službe državne sigurnosti Srbije Jovice Stanišića i Franka Simatovića, piše u nedjelju Jutarnji list.
Krajem juna ove godine Stanišić i Simatović osuđeni su na 12 godina zatvora za ratne zločine u Bosanskom Šamcu, a oslobođeni za druge zločine. Vijeće nije utvrdilo da su oni bili uključeni u zločinački zajednički pothvat čiji je cilj prisilno i trajno uklanjanje većine nesrpskog stanovništva s određenih područja u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Prema tada objavljenom sažetku presude, vijeće je utvrdilo da znaju za kriminalni zajednički pothvat, ali je objasnilo da tužitelji nisu pokazali da su Simatović i Stanišić dijelili ovu zločinačku namjeru s ostalim sudionicima. Tada nije bilo navedeno ko su sudionici zločinačkog pothvata, ali je precizirano u presudi Mehanizma od 6. augusta koja sadrži 296 stranica.
Pretresno vijeće zaključuje da je zajednički “zločinački cilj dijelilo više političko, vojno i policijsko rukovodstvo u Srbiji, SAO Krajini, SAO Slavoniji, Baranji i Zapadnom Srijemu i Republici Srpskoj, s ključnim članovima koji su varirali ovisno o području i vremenu izvršenja zločina”. Članovi udruženog zločinačkog pothvata bili su, kako se navodi, Slobodan Milošević, Radmilo Bogdanović, Radovan Stojičić Badža, Mihalj Kertes, Milan Martić, Milan Babić, Goran Hadžić, Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić i Željko Ražnatović Arkan, stoji u presudi pod točkom 380.
“Izvan razumne sumnje je dokazano” da je barem “od augusta 1991. postojao zajednički zločinački cilj da se nasilno i trajno ukloni, činjenjem zločina progona, ubojstava, deportacije i nehumanih djela (prisilno premještanje), većina nesrba, uglavnom Hrvati, bosanski Muslimani i bosanski Hrvati, s velikih područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine”, navedeno je u presudi Mehanizma.
Iako je 2001. godine prebačen u Haag, bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije nikada nije osuđen za ratne zločine. Prva optužba protiv njega podignuta je u maju 1999. za zločine na Kosovu. Optužen je za zločine u Hrvatskoj u oktobru 2001., a prva optužnica za zločine u Bosni i Hercegovini podignuta je u novembru 2001. Godinu dana kasnije, optužnica je izmijenjena i dopunjena tako da se navodi da je Milošević sudjelovao u zajedničkom zločinačkom pothvatu koji je nastao prije 1. augusta 1991., a trajao je najmanje do 31. decembra 1995.
Suđenje poticatelju ratova u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu nikada nije okončano jer je umro 11. marta 2006. Iako je najodgovorniji za smrti oko 200.000 ljudi, nikada nije formalno osuđen. Baš je zato od historijskog značenje da je Pretresno vijeće u presudi Stanišiću i Simatoviću utvrdilo postojanje udruženog zločinačkog pothvata čiji je član bio i Slobodan Milošević, zaključuje Jutarnji list.
