Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990 i čelnik oporbe Hrvata u Bosni i Hercegovini, kaže:”Milanović ima veliku želju da pomogne Hrvatima u Bosni i Hercegovini.”
Cvitanović je rekao da je o Hrvatima u Hrvatskoj govorio “najiskrenije od Franje Tuđmana”.
„Definitivno je Zoran Milanović u svom odnosu prema Bosni i Hercegovini pokazao da u potpunosti poznaje situaciju i odnose u Bosni i Hercegovini. Izrazio je veliku želju da pomogne hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini da riješi svoj problem. Nakon Franje Tuđmana, on najjasnije, najiskrenije i najistinitije govori o hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini “, rekao je čelnik HDZ-a 1990.
Dodao je da je to “sjajno za Hrvate u Bosni i Hercegovini, jer je to način na koji možemo doći do rješenja za naša ključna pitanja”. “Veliko hvala gospodinu Milaniću na vrlo jasnim, iskrenim i otvorenim mišljenjima”, naglasio je Cvitanović.
Barisa Colak, veleposlanik u Domu naroda, kaže da je izjava Zorana Milanoviča “kontinuitet i jasna politika koju on vodi”. “Vidio sam što je rekao predsjednik Zoran Milanović i to pozdravljam. To je samo jedna od njegovih izjava i izraz je kontinuiteta i jasne politike hrvatskog predsjednika u odnosu na bosanskohercegovačke Hrvate i Bosnu i Hercegovinu”, rekao je Čolak.
Čolak se također slaže s Milanovićem oko nemogućnosti stvaranja građanske države, kako to vide vodeće bosanske političke elite.
“Zapravo, ono određuje što je istina – a to je da se ustav ne može mijenjati bez volje građana koji su to učinili, i to je vrlo jasno rekao. Kada govori o građanskoj državi, kaže da to nije moguće kako to vide bosanske stranke. Doživljava je kao državu u kojoj dominiraju Bošnjaci nad Hrvatima i Srbima. Također vidimo da Bakir Izetbegović kaže da nam treba više građanskog nego etničkog porijekla. Tu se može vidjeti jedna zamjena teza. Građanski nije problem u građanskim kućama i pod etničkim podrijetlom negira kolektivnu jednakost definiranu ustavom i preambulom ustava: Dakle, Bošnjaci, Srbi, Hrvati, zajedno s ostalim građanima”, podsjetio je Čolak.
Prema Čolaku, Milanova izjava je “prikladna”, a činjenica da se neki s njom ne slažu “njihovo je pravo”. Prema njegovom mišljenju, u Bosni i Hercegovini postoji tendencija da pokušava suzbiti kolektivna prava.
„Problem je u tome što građanska država znači vlada jednog čovjeka, jednog glasa.“ Belgija, Švicarska i Kanada su građanske, u kojima se poštuju pojedinačna i kolektivna prava. Ovdje kolektiv pokušava uništiti i pokušava uništiti činjenicu da postoje tri osnovne nacije”, zaključio je Čolak.
