Intelektualci o napadima na Kavazovića: Srpskim i hrvatskim političarima smeta što bi Bošnjaci branili državu BiH

Izjave reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Huseina ef. Kavazovića da se “ne smije dozvoliti da se ruiniraju državne institucije, te da u slučaju da padnu, kao što je to bio slučaj 1992. godine, moramo biti spremni braniti ovu zemlju i oružjem” izazvale su praktično istovremene, orkestrirane brutalne napade srpskog i hrvatskog političkog bloka.

Oglasila se tako predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, vjerni vojnik Milorada Dodika, državni ministar Staša Košarac…, a oglasio se i njihov politički partner, nevladina organizacija Dragana Čovića, Hrvatski narodni sabor. Onog Čovića koji je tokom 1993. godine kao direktor mostarskog Sokola tražio i koristio zarobljene Bošnjake za teške fizičke poslove.

I sve zbog toga što je reis kazao samo kako će Bošnjaci državu BiH, a nemaju rezervne, braniti ako treba i oružjem. Očito im smeta što Bošnjaci neće eventualno urušavanje i dovođenje u pitanje opstojnosti BiH dočekati spuštenih ruku.

– Reis se pozvao na recentna iskustva BiH i Bošnjaka iz perioda agresije na našu državu. U tom periodu došlo je do urušavanja institucija, konsekventno tome i države. Kao pripadnik Armije RBiH reis je to doživio – kaže za Faktor prof. dr. Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Kako ističe, prije komentara na reisove izjave neophodno je objektivizirati uloge ostalih vjerskih zajednica u ratnom i poslijeranom periodu.

– Srpska pravoslavna crkva je apsolutno podržavala antibosanska i antidržavna djelovanja. Da bi se bolje i pravilnije razumjele reisove poruke, oni koji kritikuju za početak bi morali pročitati, recimo, knjigu historičara kulture prof. dr. Branimira Anzulovića “Nebeska Srbija: od mita do genocida”. Tek nakon toga mogli bi objektivizirati aktuelni društveni trenutak – istakao je Turčalo.

Prof. dr. Enver Imamović, ugledni bh. historičar i arheolog, naglašava kako je neophodno racionalno tumačiti reisove posljednje izjave.

– Posebno zbog naših bolnih iskustava iz 1992. kada su Bošnjaci bili u situaciji da se bore za svoj biološki opstanak.

To je razumno i po vjerskim i po svjetovnim knjigama jer osnovno pravo svakog naroda, pa tako i Bošnjaka je da se brani i da brani državu. Da li možda treba sjediti skrštenih ruku i čekati da nestaneš, kako je to bilo planirano 90-ih godina prošlog vijeka?

Oni koji su se obrušili na reisa ne mogu se pomiriti sa odlučnošću Bošnjaka da se brane i odbrane državu – poručio je Imamović.

Reisovoj izjavi nema se šta ni dodati ni oduzeti, smatra prof. dr. Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.

– Ne trebaju nas čuditi napadi iz Banje Luke i Mostara. Sve što se tiče opstojnosti države BiH njima smeta – kazao je Muratović.