Interesi velesila će se ukrstiti na Balkanu, SAD i Rusije u BiH

Bijela kuća u BiH usredotočena je na politike građanske države i pridruživanje NATO-u te približavanje EU što je prije moguće.

Prema nedavnom dokumentu Bijele kuće o novoj američkoj nacionalnoj sigurnosti, Rusija i Kina ulažu i nastavljaju činiti ozbiljne napore kako bi ograničile utjecaj i položaj Sjedinjenih Država i njihovih saveznika na međunarodnoj sceni. Administracija novog američkog predsjednika Joea Bidena identificirala je Rusiju i Kinu kao dva glavna i opasna konkurenta na globalnoj sceni. Čini se da je Rusija još uvijek pozdravljena kao “velika prijetnja”, iako u praksi djeluje kao da se sve više pribojava rastućeg utjecaja Kine.

I neki ruski analitičari smatraju kako bi za Kremlj s jedne strane bilo bolje da se akcent američkog interesa prebaci s Moskve na Peking jer bi se Vladimir Putin osjećao komfornije zbog svega onoga što mu se događa u zemlji, osobito s obzirom na prosvjede zbog privođenja lidera ruske opozicije Alekseja Navaljnog, pa bi i pritisak Zapada bio manji ili barem tiši. S druge strane, premda Kremlj stalno ističe svoje “zajedništvo” i savezništvo s Kinom, ipak se pribojava njezina ekonomskog, a slijedom toga i političkog utjecaja, pogotovo u zemljama Srednje Azije koje smatra svojim atarom. No, neki idu tako daleko da predviđaju da će Washington – pragmatično – morati popustiti Moskvi upravo zbog njezinih sve jačih veza s Kinom.

U svom novom izvješću Bijela kuća vidi Rusiju kao globalnog igrača, ali igrat će uglavnom subverzivne i destruktivne uloge, a ne konstruktivne, vjerujući da je najveća snaga današnje Moskve u ovom segmentu. Međutim, za Kinu kaže da je sve sigurnija u sebe i svoju snagu te da joj je jedini suparnik s dovoljnim ekonomskim, političko-diplomatskim, vojnim i prvenstveno tehnološkim potencijalom da iskorijeni poteškoće i postane ozbiljan konkurent na međunarodnoj sceni. To će reći da Kina provodi politiku ekonomskog i tehnološkog utjecaja i širenja, uglavnom podržana time što je njezina mornarica postala globalni lider u pogledu veličine, pa će ministar vanjskih poslova Antony Blinken posjetiti Daleki istok, Japan i Južnu Koreju ovog mjeseca. Da ojača savez protiv Pekinga u istočnoj Aziji.

S druge strane, Rusiji je “dovoljno” da pogodi svoje energetske interese, posebno u Europi. Iz tog razloga Washington planira riješiti problem plinovoda Sjeverni tok 2 s Njemačkom i ostalim članicama Europske unije, čija će suspenzija oduzeti ne samo Rusiju već i njezinu energetsku i političku prisutnost u Europi, kao i značajna sredstva u zemlji. “valuta”, ali i Njemačka koja je u projekt uložila milijarde dolara. Zbog ekonomske krize uzrokovane epidemijom koronavirusa, mnogi ljudi vjeruju da će bez ruskog plina izlaz iz krize biti puno teži i za Europu i za Rusiju. Amerikanci, naravno, nude svoj skuplji ukapljeni plin, ali s druge strane prisiljavaju Gazprom da im ograniči cijene.

No, kako je u nedavnom intervjuu rekao ruski ministar vanjskih poslova Sergey Lavrov, posebno o ograničenju i smanjenju nuklearnog oružja, kaže se da postoji prostor za dijalog i pregovore, pa se spominje produženje sporazuma Start III o strateškom napadnom oružju . Duma to priznaje kao znak dobre volje. Međutim, navodno je Carterova doktrina Bidenove administracije iz sovjetske ere, njegovo inzistiranje na građanskim i ljudskim pravima i neovisno sudstvo jedan od temelja odnosa s Rusijom, odnosno to je pitanje stalno na dnevnom redu.

Izvoz demokracije

Stoga ne čudi da su prvi potezi koje je Joe Biden povukao manje od stotinu dana nakon što je ušao u Ovalni ured sankcije protiv Rusije, jer je uhitio i zatvorio oporbenog političara Alekseja Navaljnog i najavio da će takve akcije nastaviti ako ne bude poboljšanje. Iako novi državni tajnik Antony Blinken kaže da se Bidenova strategija ne temelji na “pod svaku cijenu i prisilnom izvozu demokracije” jer je neučinkovita, SAD će izdvojiti značajna sredstva za jačanje interneta i neovisnih portala u zemljama koje smatra biti nedemokratski.

Dio sredstava ići će zemljama Srednje Azije za ograničavanje ruskog utjecaja u Istočnoj Europi, posebno na Balkanu, Ukrajini i Bjelorusiji, kao i za sve veći kineski utjecaj. Biden je više puta naglasio da će Ukrajina još jednom tražiti jamstva da će američka politika, među ostalim, postati prioritet i da ta zemlja neće ostati iznad margine ruskih interesa za energetsku tranziciju, posebno zbog Sjevernog toka 2.

Aktivacija na Balkanu

Što se Balkana tiče, već se vidi da je Bijela kuća pojačala svoju aktivnost u tom dijelu svijeta te je načisto s tim da je politika Washingtona usmjerena na međusobno priznanje Kosova i Srbije te jačanje središnjih institucija BiH, a slabljenje federalnih jedinica u odnosu na Sarajevo. Usmjerena je i na politike građanske države i što brže uključenje u NATO i približavanje EU.

A ovo je područje na kojem se interesi SAD-a i Rusije mogu vrlo brzo sukobiti.