Nakon posljednjeg sastanka Vijeća sigurnosti UN-a u formatu Arria, čini se da se uloga visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, austrijskog diplomata Valentina Inzka, znatno ojačala.
Iako član predsjedništva Bosne i Hercegovine i čelnik SNSD-a Milorad Dodik i dalje izaziva poziv Inzka da ga smijeni, dovoljan je onaj pametni – rep čelnika bosanskohercegovačkog HDZ-a, koji je Inzku pismo poslao brže i bolje, hercegovački mudro.
Bonnske ovlasti
Topz je u intervjuu za Radio Sarajevo govorio o aktualnim temama: bonske ovlasti, Milan Tegeltija i VSTV, izborna manipulacija u Srebrenici, uklanjanje pločica Radovana Karadžića u Studentski centar Pale, Zakon o sprečavanju poricanja genocida, Joe Biden i nova američka uloga , lokalni izbori, SDA, Draško Stanivuković…
Posljednji sastanak Vijeća za provedbu mira donio je niz vrlo važnih izvještaja, poput onih o “nesegregiranim” entitetima i njihovom pravnom statusu s Državom i Ustavom Bosne i Hercegovine, kao i preporuke za konačno usvajanje i provedbu. 14 prioriteta.
– Da, Upravni odbor je potvrdio svoju neupitnu predanost teritorijalnom integritetu i osnovnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine kao jedinstvene i suverene države, koja se sastoji od dva entiteta, i ponovio da ti entiteti nisu imali pravo na povlačenje iz Bosne i Hercegovine te da samo legalno postoje legalno. u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. Kristalno je jasan odgovor na sve izjave i nagađanja nekih političkih vođa o tome kako zamišljaju Bosnu i Hercegovinu i o čemu svi maštaju. Ovo je činjenica. Sve ostalo, samo prazna priča koja slijedi svakodnevne političke ciljeve. Usvajanje i provedba akcijskog plana za 14 ključnih prioriteta mišljenja Europske komisije jedan je od prioriteta istaknutih u komunikaciji, a razlog je vrlo jasan: ako Bosna i Hercegovina želi napredovati na putu ka EU, mora početi.
Tegeltijeva ostavka
Članovi Vijeća sigurnosti imali su priliku iz prve ruke vidjeti velike izazove s kojima se suočavamo na terenu. Ako je netko u stanju iznijeti apsolutno neutemeljene optužbe na takvom forumu i ne oklijeva uvrijediti umrlu osobu, tada je laiku jasno da je situacija vrlo zabrinjavajuća. Plan za ovaj sastanak nije uspio. Veleposlanici nisu uvjereni da je OHR nepotreban i da ga treba zatvoriti, nisu uvjereni da bi europski suci trebali napustiti Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Dogodilo se upravo suprotno. Njemačka, Amerika, Belgija, Francuska, Engleska, Austrija i druge pružile su meni i mojem uredu više nego jasnu podršku. Iz cijele ove priče jasno je sljedeće: OHR i europski suci i dalje su u velikoj potrebi u ovoj zemlji.
Posljednjih dana pravosuđe u Bosni i Hercegovini ponovno je “vruća tema”.
– Jučerašnji sastanak VSTV-a samo je potvrdio moje stajalište od 27. novembra da predsjednik Vijeća mora podnijeti ostavku na to mjesto. Ovo bi bio važan korak u obnavljanju integriteta i dostojanstva ove izuzetno važne, čak ključne, institucije za Bosnu i Hercegovinu, kao što je naglašeno u posljednjoj komunikaciji Vijeća za provedbu mira.
– Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas na neki je način uveo još jedan kriterij za ulazak u Europsku uniju, rekavši da u EU nema mjesta za zemlje koje slave ratne zločince. I s tim se u potpunosti slažem. Nije ljudski, nije civilizacijski. Takvo ponašanje ne može se učiniti prihvatljivim.
Svjećice
Proslava ratnih zločinaca uzrokuje ozbiljnu podjelu društva, ostavlja trajne posljedice za pojedince, gnjavi mlade generacije, nameće kolektivnu odgovornost i ometa neophodan proces katarze i pomirenja. Što se tiče zakona o zabrani negiranja genocida, volio bih da ga odobri parlament Bosne i Hercegovine i spreman sam pružiti im novu šansu. To bi bio jasan signal zrelosti Bosne i Hercegovine da se suoči sa svojom prošlošću i spremnošću da budućnost gradi na temeljima istine.
Iako ste u početku odbili, s razlogom ste ipak rekli da ćete razmotriti ponudu Milorada Dodika da ukloni ploču s imenom Radovana Karadžića koja se nalazi u Studentskom domu na Palama.
– Ne, nismo razgovarali i mislim da to nije potrebno. Vrlo sam jasno rekao što očekujem od gospodina Dodika i u kojem roku. Ne trebam ga za to, niti želim da to bude jeftina predstava. Suština problema o kojem ovdje govorimo nije savjet, već ono što on predstavlja, što stoji iza njega, a to je veličanje ratnih zločinaca, i to ne smijemo zaboraviti.
– Mislim da je potrebno razgovarati, jer je to jedini način da se dođe do rješenja.
Treba li napokon formirati vladu i kako komentirate da smo ušli u treću godinu neformiranja?
– Apsolutno! Ako ne shvaćamo rezultate izbora i volju građana, zašto onda uopće održavati izbore? Potrebno je imenovati novu vladu FBiH, kao i vladu i kanton HNK 10, koji još nisu raspisani, i umjesto toga nastaviti vladu u prethodnom mandatu, više od dvije godine nakon općih izbora u oktobru 2018.
Isti mandat
– Situacija s izbornim rezultatima nije tako jednostavna kao što se čini na prvi pogled. Stranke koje spominjete i dalje imaju najveći broj glasova. S druge strane, građani, posebno u tri velika grada, Sarajevu, Banja Luci i Bijeljini, pokazali su da žele promjene. To vidim kao signal da je promjena moguća u većem opsegu. Vidjet ćemo hoće li se taj trend nastaviti na općim izborima 2022. Moja poruka svim mladim političarima i njihovim starijim kolegama je ista: ne nadilazite civilizacijske norme. Civilizirani svijet nema nultu toleranciju za slavljenje ratnih zločinaca, nema kompromisa.
– Moj mandat ostaje isti, kao i moje ovlasti, nepromijenjen. Najvažnije je da OHR ostane s nepromijenjenim mandatom i bonskim ovlastima. I neću se baviti daljnjim špekulacijama. Govoreći o novoizabranom američkom predsjedniku Joeu Bidenu, očekujem da će okupiti jak tim koji će kreativno raditi i rješavati probleme u Bosni i Hercegovini, naravno u suradnji s Europom, posebno Njemačkom, Engleskom, Francuskom, Španjolskom i drugima. Gospodin Biden dobro poznaje situaciju na zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini.
