Profesor Ustavnog prava Siniša Karan rekao je za RTRS da izjava člana Predsjedništva BiH Željka Komšića da BiH može biti multikulturalna, a ne konstitutivna, predstavlja do sad najveći i direktan udar na Ustav BiH i sam Dejtonski sporazum
– Upoznaćemo Komšića da je preambulom Ustava BiH propisano da su konstitutivni narodi u BiH Bošnjaci, Srbi i Hrvati, a da se u članu I/3 Ustava BiH navodi da se BiH sastoji od dva entiteta FBiH i Republike Srpske – navodi Karan.
Karan je Komšića upozorio da je za ono što je uradio u ustavima velikog broja zemalja predviđena krivična i politička odgovornost zbog kršenja Ustava i ustavnog poretka i to od strane nekog ko trenutno predstavlja predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
– 26 godina od nastanka Dejtonskog mirovnog sporazuma, imamo na sceni izjave člana Predsjedništva BiH, kojima, svjesno ili nesvjesno, ruši upravo Dejtonski sporazum, kao i Ustav državne zajednice čiji je član Predsjedništva, i na kraju, takve izjave dovode do rušenja BiH – izjavio je Karan.
Upozorio je da Komšićevo proglašenje multikulturalne BiH ima skrivene namjere, naime stvaranje centralizirane i jedinstvene BiH, kao i oduzimanje naroda Srbije i Hrvatske, kao naroda koji sastavlja i gradi državu, sudjeluje u stvaranju institucija na načelo pariteta i donositi odluke konsenzusom.
– Potrebno je naglasiti da je Komšić tzv. hrvatski član Predsjedništva BiH, izabran glasovima bošnjačkog naroda, a upravo taj narod, kao čiji se predstavnik predstavlja, vodi u nacionalnu manjinu i oduzima im pravo konstituivnosti, te etničke i rodne vrijednosti, kao i teritorijalnu odrednicu. Izbor Željka Komšića za tzv. hrvatskog člana Predsjedništva BiH je primjer multikulturalnosti, odnosno primjer ukidanja konstitutivnosti jednog naroda i stvaranje nacionalne manjine, budući da je jednom narodu oduzeto osnovno pravo da bira svog predstavnika – ocijenio je Karan.
Ističe da je Komšićeva tvrdnja da bi BiH trebala biti multikulturalna država dio politike kontinuiranog napada na Republiku Srpsku i nastojanja za stvaranjem jedinstvene BiH, kroz proces unitarizacije i majorizacije koju sprovodi politika okupljena oko bošnjačke strukture, Ustavnog suda BiH i dijela međunarodne zajednice.
Podsjeća da je formiranje sadašnje BiH federacije, iako je nastala aktom međunarodnog prava, odnosno jednim međunarodnim ugovorom, bez principa dobrovoljnosti, nastalo kao proizvod konkretnih društvenih okolnosti primjerenih uslovima koji su zahtjevali federalizam kao jedinu opciju mogućeg oblika državnog uređenja.
– Komšićev stav o multikulturalnoj BiH i bez konstitutivnosti samo je opasna tendencija narušavanja dostignutog balansa, pokušaj dominacije kroz majorizaciju kao proces i vrsta odnosa koja BiH vodi u neizvjesnu budućnosti. Budući da je Komšić svoju izjavu, kojom narušava Ustav BiH i koja dovodi do nestabilnosti BiH, dao pred takozvanim visokim predstavnikom Šmitom, kojeg Komšić priznaje, pozivamo Šmita da smijeni člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i da se iz Slovenije vrati kao građanin BiH, a ne kao član Predsjedništva – zaključio je Karan.
