Na inicijativu veleposlanika Ruske Federacije pri UN-u Vasilija Nebenzyja, planirano je održavanje internetskog sastanka povodom 25. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma, kojem su trebali prisustvovati predsjednici vodećih stranaka u Bosni i Hercegovini.
Predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović također je dobio poziv za sudjelovanje, ali je odbio poziv za sudjelovanje u raspravi jer je, kako je rekao, poziv trebalo poslati predsjedništvu Bosne i Hercegovine, koje je šef države.
– Neispravan odabir sudionika iz Bosne i Hercegovine u skladu je sa zabrinjavajućim trendom zaobilaženja i ignoriranja institucija Bosne i Hercegovine i izabranih predstavnika u tim institucijama, navodi se u pismu koje je Izetbegović poslao ruskom veleposlaniku.
Izetbegović je podsjetio na slične sastanke koje su predsjednici Hrvatske i Srbije pokušali održati s predsjednicima stranaka, zaobilazeći i ignorirajući predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Izetbegović je podsjetio da je potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma dominacija Radovana Karadžića vođena ratom stekla dominaciju u pola Bosne i Hercegovine, gdje su se prethodno odvijali genocid i etničko čišćenje. Stoga smatra da je provedba obveza iz Priloga VI. I Priloga VII. Trajno dovedena u pitanje.
– Danas, 25 godina kasnije, nepravedna rješenja nisu uklonjena. Vlasti RS mogu slaviti politiku genocida i etničkog čišćenja, negirati presude Haškog suda sa sjedištem u UN-u, slaviti i nagrađivati osuđene ratne zločince i po njima imenovati institucije, kao u slučaju Studentskog koledža Pale. ratnom zločincu Radovanu Karadžiću – napisao je Izetbegović.
Izetbegović se podsjetio i na najnovije izvješće visokog predstavnika Valentina Inzeka, koje je, rekao je, jasno identificiralo glavne krivce negativnih suđenja u Bosni i Hercegovini, poput podrivanja Daytonskog mirovnog sporazuma ili proslave ratnih zločinaca.
Dodao je da je taj odnos omogućen anomalijama u Daytonskom mirovnom sporazumu, tj. Blokiranjem mehanizama koji omogućuju etničke razlike koje još uvijek nisu otklonjene unatoč brojnim pokušajima reformi.
– Ogroman problem u Bosni i Hercegovini je trajno svođenje svih građana na “tri nacije”, unatoč činjenici da postoji “četvrta nacija”, odnosno velik broj građana koji etnički identitet ne stavljaju na prvo mjesto u kontekstu političkog djelovanja.
