Okončanjem Prvog svjetskog rata nastupio je težak period za novoformiranu državu – nestašica osnovnih životnih potrebština, opustošena privreda, političko previranje, su samo od neki od gorućih problema prve zajedničke države. Naročito je bio težak položaj seljaka, kako u Bosni i Hercegovini tako i u čitavoj državi. Političke stranke su nastojale pridobiti na sve moguće načine seljake, koji su činili većinski procenat stanovništva. Seljak, koji je najviše propatio zbog ratnih razaranja, je rijetko posjedovao mantil, a i opanci su bili rijetki. Ljeti je uglavnom hodao bos – samo u gaćama i košulji. Zimi bi se pokrivao običnim pokrivačem. U takvim okolnostima političke stranke u BiH su nastojale uručivanjem odjevnih predmeta i obuće pridobiti seljake na svoju stranu. Bošnjaci koji su u državi bili manjina, u odnosu na Srbe i Hrvate, su se uglavnom skoncentrisali oko Jugoslovenske muslimanske organizacije (JMO). Ipak, najjače srpske i hrvatske stranke su nastojale raznim gestama pridobiti Bošnjake da glasaju za njih. Iako su u malom broju srezova bili većina, Bošnjaci su predstavljali politički segment koji bi u BiH treba prevagnuti, ili na srpsku ili na hrvatsku stranu. Tokom prvih izbora za Ustavotvornu skupštinu, održanih 28. novembra 1920. godine, Narodna radikalna strana je nastojala pridobiti Bošnjake Bihaćkog okruga, tačnije Bihaća i Bosanske Krupe, koji su uglavnom bili simpatizeri JMO. Došavši u Bihać i Bosansku Krupu, simpatizeri NRS su Bošnjacima nudili lijevu čizmu, a ne opanak kako je bio slučaj u drugim krajevima, prije izbora a nakon izbora, u slučaju pobjede, desnu i izgradnju nekoliko javnih česmi. Ipak, i pored takve propagande Bošnjaci su glasali za JMO, koja je ostvarila odlične rezultate na prvim izborima u novoj državi. Sličnih slučaja je bilo kroz čitav izborni period u monarhističkoj Jugoslaviji.
Početna Zanimljivosti Jedan opanak sada a drugi nakon izbora – glasanje u Kraljevini SHS/Jugoslaviji