U kolumni za New York Times, britanski premijer Boris Johnson predložio je šest koraka koje bi trebalo poduzeti za očuvanje međunarodnog poretka u svjetlu agresije Rusije na Ukrajinu.
“Tijekom protekle sedmice, kao odgovor na burne scene u Ukrajini, jedinstvo Zapada bilo je impresivno i ohrabrujuće. Znam iz svojih gotovo svakodnevnih razgovora s predsjednikom Volodimirom Zelenskim da je ovo utjeha Ukrajincima u trenutku potrebe.”, istakao je Johnson.
Dodao je da nikada u životu nije vidio “međunarodnu krizu u kojoj je granica između ispravnog i pogrešnog bila tako oštra, u trenutku dok ruska ratna mašina oslobađa svoj bijes na ponosnu demokratiju”.
“Sada je jasno da diplomatija nikada nije imala šanse. Ali upravo iz poštovanja prema Rusiji, vjerujemo da su postupci Putinovog režima toliko nesavjesni. Putin pokušava uništiti sam temelj međunarodnih odnosa i Povelje Ujedinjenih nacija: pravo nacija da odlučuju o svojoj budućnosti, bez agresije i straha od invazije. Njegov napad na Ukrajinu počeo je sa izmišljenim izgovorom i flagrantnim kršenjem međunarodnog prava. Sve više tone u groznu kampanju ratnih zločina i nezamislivog nasilja nad civilima”, smatra britanski premijer.
Istaknuo je da je Britanija upozorila svijet da ulazi u razdoblje u kojem će autoritarne države testirati snagu Zapada u svim oblastima.
“Govoriti tople riječi o međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima više nije dovoljno. Morat ćemo ga aktivno braniti od kontinuiranih pokušaja redefiniranja pravila prisilom i drugim sredstvima kao što je ekonomska prinuda. Moramo obnoviti efektivno odvraćanje u Evropi, gdje je, predugo, sam uspjeh NATO-a i američke sigurnosne garancije stvarao samozadovoljstvo. Ono što se dešava u Evropi imat će duboke implikacije širom svijeta”, stoji u nastavku.
Dodao je da Rusija ima ogromnu moć i da se moramo pripremiti za još mračnije dane koji su pred nama.
U tom smislu, predložio je plan od 6 stavki za Ukrajinu.
“Prvo moramo mobilizirati međunarodnu humanitarnu koaliciju… Moramo svi zajedno raditi na postizanju trenutnog prekida vatre i osigurati civilima siguran prolaz, hranu i medicinske zalihe”, stoji u priopćenju.
Dodaje da je drugi korak pomoći Ukrajini da se odbrani, te je u tom smislu sve više zemalja spremno osigurati dodatnu odbrambenu opremu.
Treće, moramo maksimalno povećati ekonomski pritisak na Putinov režim. Moramo prijeći na ekonomske sankcije tako što ćemo sve ruske banke izbaciti iz SWIFT-a i dajući našim agencijama za provođenje zakona neviđenih ovlaštenja da ogule fasadu prljavog ruskog novca u Londonu. Moramo krenuti za oligarsima. Do sada je Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo sankcije za više od 300 članova elite i entiteta, uključujući samog Putina. Ali ove mjere neće biti dovoljne osim ako Evropa ne počne da se odvikava od ruske nafte i gasa koji finansiraju Putinovu ratnu mašinu”, smatra Johnson.
Četvrto, skreće pozornost na činjenicu da se svaka normalizacija Rusije u Ukrajini mora spriječiti, koliko god to trajalo.
“Lekcija naučena iz ruske invazije na Gruziju 2008. i invazije na Krim 2014. je da priznanje posljedica ruske agresije samo potiče daljnju agresiju”, rekao je Johnson.
Dodaje da se ne smije dozvoliti da Kremlj zauzme komad nezavisne zemlje i nanese ogromnu ljudsku patnju, a da nakon toga svijet to prihvati kao da se ništa nije desilo.
“Šesto, sada moramo raditi na jačanju euroatlantske sigurnosti. To uključuje ne samo jačanje istočnog krila NATO-a, već i potporu europskim zemljama koje nisu članice NATO-a koje su potencijalno u opasnosti od ruske agresije, poput Moldavije, Gruzije i država Zapadnog Balkana. A oni koji sudjeluju ili olakšavaju rusku agresiju, poput Bjelorusije, bit će podvrgnuti maksimalnim sankcijama”, rekao je.