Na simpoziju o euroatlantskoj perspektivi naše zemlje, održanom u Njemačkoj, novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt prvi je put govorio o gorućim političkim pitanjima iz kojih se može iščitavati budući smjer djelovanja.
Schmidt je, naime, spomenuo i izborni zakon, položaj Hrvata, Željka Komšića, ali i Bonske ovlasti. Međutim, nije posebno vrijeme posvetio blokadama od strane Republike Srpske i politici Milorada Dodika.
Kao nasljednik Valentina Inzka, Schmidt je najavljen kao osvježenje koje će zauzeti čvršći stav. Takvim najavama, uz njemačku potporu, stvoren je osjećaj da će se Schmidt suočiti s ključnim problemima i spasiti državu od blokade. Vrijeme će pokazati koliko je ta procjena bila tačna ili približno tačna, međutim, ono što se trenutno može pročitati u njegovim izjavama je znatna rezervisanost.
Schmidt je sa simpozija rekao da je Željko Komšić hrvatski predstavnik u predsjedništvu BiH, odnosno da je izabran iz reda Hrvata, ali da su ga izabrali Bošnjaci. U tom je kontekstu Schmidt govorio o komplikovanom izbornom sistemu i potrebi njegove promjene.
“Hrvatima se mora dati prilika da se osjećaju zastupljeno, a ne da završe, recimo, s nekim oblikom bojkota izbora”, rekao je Schmidt pokazujući na opće izbore u oktobru.
Ova se izjava može tumačiti na različite načine, u smislu Schmidtova sudjelovanja u procesu promjene izbornog zakona. Odnosi li se ovo predstavljanje na Predsjedništvo ili Dom naroda, Schmidt nije precizirao. Ipak, očito je da se visoki predstavnik slaže s onima koji smatraju da Hrvati nisu dovoljno i adekvatno zastupljeni.
Na simpoziju je Schmidt u neočekivanom kontekstu parafrazirao i poruku nekih ljudi koji žive u Dubrovniku, koji su mu rekli da “Sarajevo nije ono što je nekad bilo” i da je danas pretežno bošnjački grad.
Ne znamo što je time htio reći, ali visoki predstavnik trebao bi napraviti detaljniju analizu i ozbiljniji pristup koji se neće temeljiti na paušalnim procjenama.
Od Schmidta se očekuje i upotreba bonskih ovlasti, međutim teško je očekivati da će ih upotrijebiti. Rekao je da samo može zamisliti upotrebu bonskih ovlasti u sklopu sankcija političarima zbog korupcije, ali nije komentarisao njihovu primjenu za one koji krše ustavni poredak ili blokiraju procese.
S tim u vezi zanimljivo je promatrati stav Milorada Dodika, koji uopće ne priznaje Schmidta kao visokog predstavnika, blokira institucije, ali i vrijeđa Schmidta, uspoređuje njemačku politiku s Trećim Reichom i tako dalje. Vidjet ćemo u mjesecima koji slijede hoće li i kada visoki predstavnik zanemariti takav pristup. Građane kao demokratsko pravo čekaju izbori u jesen 2022., a ostaje vidjeti hoće li se i u kojem smjeru promijeniti izborni zakon i koja će biti uloga Christiana Schmidta. Zasad možemo samo nagađati što će predstavljati, piše Klix.
