Katakombe (kasnolat. catacumbae) su ranokršćanske podzemne grobnice i obredna mjesta, nastale po uzoru na istočnjački i rimski hipogej. Najprije nazivane cemetrijima i hipogejima, a kasniji naziv katakombe, potječu vjerojatno od toponima Ad catacumbas koji je obilježavao cemeterij uz crkvu sv. Sebastijana u Rimu.
U spomenike srednjovjekovne kulture bosanske države spadaju i ovi objekti. Najpoznatiji crkveni objekti se nalaze u Ošanićima kod Stoca, Dobrunu kod Višegrada, a svakako da je najinteresantniji objekat katakomba u Jajcu. Ovu podzemnu crkvicu, koju su gradili jajački klesari, narod naziva Katakombama iako to ona nije u klasičnom smislu. Ona prikazuje cijelu jedinstvenu arhitektonsku zgradu, kršćanski hram sa svim sastavima. Nalazi se unutar gradskih zidina Jajca.
U periodu krajem XIV i početkom XV stoljeća, kada grad doživljava politički i kulturni procvat, vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić, izdaje nalog da se izgrade katakombe kao mjesto njegovog posljednjeg prebivališta i posljednjeg prebivališta vojvodske porodice Hrvatinića. Predviđao je da se u ovoj crkvi sahrane on i njegova porodica. Međutim, nikad niko nije sahranjen.
Prema pojedinim verzijama Hrvoje je 1416. godine umro u Kotor Varošu. Katakombe su, kao kripta, nedovršene. Na ulazu su također nedovršene, u stijeni klesane muške i ženske figure i naznake Hrvojevog grba, a u samoj unutrašnjosti su nedovršene prostorije. Spomenuta ženska figura u ruci vjerovatno drži ljiljan. Crkvica se dijeli na gornji i donji dio, što znači da je napravljena na sprat, sa oznakama različitih stilova, od istočnjačkih lukova, koji podsjećaju na kult mitraizma, do kršćanskog prezbiterija i krstionice u donjem dijelu.
Ipak, i pored svega ona ostavlja dojam bogomolje pripadnika Crkve bosanske. Krst u donjem dijelu dokazuje nedosljednost „dobrih Bošnjana“ i njihove sekte, jer su proklamativno odbacivali raspelo i krštenje vodom. Ovo odražava i Hrvojevu vjersku nestabilnost jer, iako pripadnik Crkve bosanske, nije htio odbaciti katoličanstvo s obzirom na političko okruženje. Lijevo i desno od krsta se nalazi sunce i polumjesec – stari simboli kulta smrti, zagrobnog života i vječnog sna. Sredina kripte zauzima oltar u obliku dvostrukog krsta, polumjeseca i sunca. U periodu represalija koje je sprovodio Omer paše Latasa u njoj su se skrivale žene i djeca koje su bježale od ratnog sukoba.
Bilo je i dobronamjernih stanovnika Katakombi poput sufija, koji su ovdje postom i molitvom, izolirani od vanjskog svijeta, nastojali pronaći duševni mir, ali je bilo i vandala koji su nastojali sve uništiti, pa su ložili vatre, bacali smeće i uginule životinje u ovu podzemnu crkvicu, koja ima neprocjenjivu vrijednost za historiju Jajca i cijele Bosanske Kraljevine. Katakombe u Jajcu godišnje posjeti između 13 000 i 16 000 turista iz BiH, i drugih zemalja.
