Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić, 20. jula preuzet će dužnost predsjedavajućeg Predsjedništva i kaže da će u ovom osmomjesečnom mandatu biti puno posla na ovoj funkciji te da će se sazivati redovite sjednice.
U intervjuu za Fenu naglasio je da bi Predsjedništvo BiH trebalo održati sjednice koje neće vanredne ili telefonske, koja su važna za funkcioniranje države, već u posljednjih osam mjeseci u kojima je Milorad Dodik bio na toj funkciji toga nije bilo.
Prema Komšiću, Dodiku je sve drugo bilo važnije od posla za koji je izabran i posla za koji je službeno i legalno plaćen, pa će mu prvi prioritet biti održavanje ritma redovitih sjednica na kojima će se raspravljati o važnim pitanjima.
Govoreći o očekivanjima u narednom razdoblju, dotaknuo se i pitanja novog pandemijskog vala koji su najavili stručnjaci, a iako Predsjedništvo nije odgovorno za zdravlje, koordinacija s Predsjedništvom često se traži u međunarodnim kontaktima.
Kad je riječ o vanjskoj politici, Komšić je podsjetio da će uskoro biti održana Generalna skupština Ujedinjenih nacija te da se očekuje povećanje međunarodnih kontakata dolaskom novog visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Komšić kaže da trilaterala između BiH, Srbije i Turske djeluje samo ju je usporila pandemija, ali ono što je s Hrvatskom zamrznuto je zbog poznatih stavova zvaničnog Zagreba, koji odbija komunicirati s Predsjedništvom BiH, dok je Komšić jedan od trojice članova.
Za Komšića je takva politika zvaničnog Zagreba je besmislena i nikome ne donosi dobro, a vjeruje da bi bilo dobro da se njihov stav promijeni jer su potrebni sastanci na bilateralnom i multilateralnom nivou.
– Postoji potreba i za oživljavanjem trilateralnih susreta između zvaničnika BiH, Hrvatske i Srbije koji su ranije postojali. Naredne godine trebao bi biti održan i susret Brdo-Brijuni čiji bi domaćin ovaj put trebala biti Hrvatska – kaže Komšić.
Komšić se u intervjuu za Fenu dotaknuo i pitanja dobivanja statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji, rekavši da nije optimist da će se to dogoditi do kraja godine, posebno da BiH nije ispunila neke od ključnih uvjeta Evropske komisije.
Primijetio je da se BiH nije istaknula radom na realizaciji prioriteta, posebno s obzirom na nedostatak usvajanja mnogih zakona, posebno kada je riječ o Vrhovnom sudstvu i Tužilaštvu, sukobu interesa, javnoj nabavi,a kada je u pitanju reforma izbornog zakonodavstva Komšić također ne očekuje da će taj posao biti završen do kraja godine.
Kako je u pitanju put BiH ka NATO-u, Komšić kaže da je ove sedmice održan sastanak Sjevernoatlantskog vijeća (NAC), u formatu NAC+BiH na kojoj je razmatran prvi Program reformi i šta je urađeno na njegovoj realizaciji, a BiH bi trebala već krenuti u izradu trećeg takvog dokumenta.
Član Predsjedništva BiH vjeruje da će u kontekstu puta BiH prema NATO-u Hrvatska pokušati zaustaviti stvari inzistirajući na ubacivanju pojma konstitutivnosti u razne izvještaje i programe, ali ostaje nepoznanica kako će na to NATO odgovoriti.
Prema Komšiću, Hrvatska je uspjela pridobiti još nekoliko država članica u svojim namjerama, ali u međuvremenu su te zemlje odustale od podrške.
– Šta god se dalje dešavalo BiH sebi ne može dopustiti luksuz da odustane od NATO-a i Evropske unije, jer je alternativa tome haos ne samo u BiH nego i u regiji. Bez obzira na trenutne zastoje i opstrukcije i dalje bih se čvrsto držao te dvije priče – NATO i EU – kazao je Komšić.
Dotaknuo se i postupka izmjena i dopuna Izbornog zakona, za koji vjeruje da će biti uspješan ako se dekriminalizira izborni postupak, koji se odnosi na sprečavanje izborne krađe, prijevare i žalbe, kao i uvođenje novih tehnologija.
Prema Komšiću, ovo će biti veliki napredak za BiH i time ponovno uspostavljanje povjerenja u proces glasanja, ali također će predstaviti drugačiju političku sliku nakon sljedećih izbora i moguće je da će raspodjela političke moći biti drugačija.
– Što se tiče tih veliki političkih ciljeva bez obzira ko ih najavljivao, HDZ ili oni koji su protiv njih, mislim da ne postoji većina u bh. parlamentu koja može donijeti prevagu na jednu ili drugu stranu. Niti da se udovolji zahtjevima HDZ-a niti kontrazahtjevima pa čak ni onim koje zastupam lično, a to je prije svega uvođenje građanske države – dodao je Komšić.
Napominje da jedino preostaje da se sugovornici iscrpljuju u svađama oko različitih ideja, iako smatra da je možda to nekima i cilj jer na takvoj matrici BiH funkcionira već dugo i od nje neki vrlo dobro politički profitiraju.
Komšić je najavio da će se kandidirati za člana Predsjedništva BiH na sljedećim općim izborima, koji bi se trebali održati u oktobru 2022. godine dodajući da će biti politički angažiran sve dok može doprinijeti boljoj BiH pa makar i u smislu zaustavljanja podjela.
Kaže da će se kandidirati ako stvari budu na ovom nivou, ako ove teme budu dominirale političkim životom u BiH, a tu prije svega misli da li će se BiH dalje etnički dijeliti ili će ići ka nekom ponovnom spajanju i osiguranju da svi živimo kao jednaki građani.
Ukoliko bi se postiglo da svaki građani osjeća svaki dio BiH kao svoj, on bi vjerovatno rekao da je vrijeme da završi svoj politički angažman, jer bi se time postiglo ono za šta se bori tri decenije, a to je da ova zemlja opstane, bude bolja i da svi ljudi budu isti bez obzira kako se zovu.
– No, koliko vidim to se neće dogoditi na osnovu svih ovih parametara, stoga ću nastaviti da se politički borim sve dok mogu i dok mislim da ima razloga za to – kazao je.
Prokomentirao je i stavove lidera Naroda i pravde i Saveza za bolju budućnost Elmedina Konakovića i Fahrudina Radončića koji su na neki način podržali stav da jedan narod drugom ne može birati predstavnike što zagovara HDZ, kazavši da za njega to nije novost.
Njihovim stavovima nije iznenađen iako smatra da je taj koncept potpuno pogrešan jer ukoliko se na taj način nastupa onda se i dalje ide ka razvrstavanju ljudi u “torove” i postoji samo nešto što se zove etnička politika.
– U Ustavu BiH to ne stoji jer da stoji ja ne bih mogao biti na ovom mjestu. Pošto u Ustavu piše da je Federacija BiH jedna izborna jedinica iz koje se biraju dva člana Predsjedništva iz reda Hrvata i Bošnjaka ja sam u Predsjedništvu BiH – podvlači Komšić.
“To što zagovara lider HDZ-a Dragan Čović ne piše u Ustavu”, kada se Ustav izmijeni na takav način Komšić naglašava da će to poštovati bez obzira što misli da to ne bi bilo u redu.
Na kraju intervjua osvrnuo se na regionalnu saradnju i jednu od inicijativa u regionu takozvani “Mali Šengen”, kazavši da je za region najbolja priča koja se odvija u okviru “Berlinskog procesa” jer ona daje odgovore na sve ono što je sadržano u inicijativi “Mali šengen”.
– Berlinski proces ima punu podršku zemalja Evropske unije, a posebno Njemačke te se u okviru tog procesa mogu realizirati brojne stvari za koje nam se može pružiti tehnička i finansijska pomoć u okviru projekata koje je moguće kandidirati – zaključio je u intervjuu za Fenu član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
