Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Demokratske fronte (DF) Željko Komšić je u intervjuu za Anadoliju govorio je o predstojećim izborima, odnosima u regionu, o mogućnosti nametanja izmjena Izbornog zakona, te ulozi Turske.
Govoreći o dosadašnjem toku kampanje uoči Općih izbora u Bosni i Hercegovini, Komšić je kazao da je ona većim dijelom bila mirna.
Međutim, kako se približava dan izbora, kako je rekao, „primjećujemo porast nervoze kod pojedinih političkih faktora, kod pojedinih političkih subjekata“.
„Šta je uzrok tome, ja mogu samo nagađati. Pretpostavljam da stvari ne idu baš onako kako se očekivalo. Ne mogu naći racionalan razlog zašto se to radi, jer ništa se nije promijenilo u odnosu na početak kampanje“, rekao je Komšić.
Podsjetio je da Demokratska fronta (DF) kao stranka ima kandidate na svim nivoima vlasti u Federaciji BiH, „tamo gdje imamo infrastrukturu, gdje imamo ljude i plus podržavamo grupu, blok stranaka u Republici Srpskoj od kojeg očekujemo da ostvari bolji rezultat kako u smislu više mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske, tako i u borbi za predsjednika odnosno potpredsjednika RS“.
Fokus na članstvu u EU-u i NATO-u
„Dakle, prisutni smo na cijeloj teritoriji BiH i što se nas tiče i naše kampanje, naš izbor je bio da ne idemo sa negativnim kampanjama, da ne idemo u konflikte i sukobe bez obzira koliko neki prizivali te konflikte, sukobe i svađe, jer mislimo da je to jednostavno na neki način gubljenje vremena, da to odbija ljude od, generalno, politike i političkih stranaka. Mi smo izašli sa jednom idejom i držimo se te ideje i objašnjavamo, opravdavamo tu ideju, to je ideja građanske Bosne i Hercegovine, ‘milion potpisa za građansku BiH’, jer zaista vjerujemo da to nije samo priča predizborna, pošto će se cijela ta kampanja nastaviti i poslije izbora, nego da je zaista riječ o ideji koja nudi alternativu ovoj etničkoj podjeli, odnosno etnički organizovanom društvu“, rekao je Komšić.
Govoreći o mogućostima saradnje, odnosno formiranja koalicija nakon izbora, Komšić je kazao kako najprije treba da prođu izbori, izbroje glasove, te da se vidi kapacitet za takvu vrstu priče.
„U svakom slučaju, mi uvijek preferiramo one političke opcije koje otprilike dijele isti ovaj koncept, a to je građanska Bosna i Hercegovina, jedan čovjek jedan glas, čovjek u središtu ustavnog i zakonodavnog sistema, a ko je takav dosad smo imali prilike da ocijenimo u ovim kampanjama“, rekao je Komšić, dodavši da bi uvijek preferirali stranke probosanske orijentacije i ne bi ulazili u vlast po svaku cijenu.
Ukoliko mu birači povjere novi mandat u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, Komšić je kazao da je procjena da će se sva priča oko eventualnih izmjena Ustava, Izbornog zakona nastaviti, „paralelno s tim postoji dobra volja u Briselu da nam se izađe u susret kada je riječ o kandidatskom statusu i mislim da to apsolutno mora biti fokus“.
„Ostaje i ova priča o NATO-u bez obzira na otpore koji dolaze od strane političkih opcija iz Republike Srpske, pa što je interesantno od prije nekoliko godina i od HDZ-a BiH, odnosno HNS-a, mislim da ćemo i to nastaviti, jer zaista vjerujem da ova zemlja pripada tom krugu zemalja, članica NATO-a i Evropske unije. Fokus će biti na tome svemu otprilike, kao i do sada, s tim da je ocjenjujem da će okolnosti biti još teže i žešće, jer će pritisak na Bosnu i Hercegovinu i Sarajevo se nastaviti“, rekao je Komšić.
Priznanje Vlade Hrvatske o dogovorima sa Schmidtom
Komentarišući priznanje Vlade Hrvatske da je dogovarala izmjene Izbornog zakona u BiH s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, poručio je da su stvari napokon isplivale na površinu.
„To je, nažalost, postalo standardno u našoj političkoj praksi i u javnosti. U svakoj drugoj zemlji bi bio prvorazredan skandal, pljuštale bi ostavke, povlačili bi se i diplomati. Međutim, u našoj zemlji to je samo jedna crtica u ovom predizbornom folkloru, tako da ja ne vjerujem da će biti nekih drugih efekata, sem toga“, rekao je Komšić.
Međutim, kako je naveo, dobro je da su stvari napokon isplivale na površinu.
„Mi to sve znamo, ali znate kako to nekad izgleda. Bez obzira što vi znate i iznesete neke stvari u javnosti, ljudi obično žele da se uvjere ono, što bi se reklo, da vlastitim očima nešto vide, pa da onda potvrde ono što ste im vi govorili. Bezbroj sam puta bio u takvoj situaciji“, dodao je Komšić.
Vlada Hrvatske je priznala da je dogovarala izmjene Izbornog zakona u BiH s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom u saopćenju objavljenom na zvaničnom Twitter profilu.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Demokratske fronte (DF) je kazao da smatra je ova informacija ugledala svjetlo dana isključivo zbog unutrašnje svađe predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića s jedne i premijera Andreja Plenkovića i njegove Vlade s druge strane.
„Ali, cijenim da je dobro da je izašlo, da svi vidimo i da je svima jasno o čemu se tu radi. Kažem, mi to znamo i nije to samo par mjeseci, par mjeseci su radili na ovim zadnjim Schmidtovim potezima, i to ne samo oni, i Schmidt je bio spreman da ide u tom pravcu. Omeli su ga otpori ovdje u Sarajevu, omeli su ga protesti i nepostojanje saglasnosti njegove matične zemlje Savezne Republike Njemačke, koja je odbila takav pristup rješavanju problema u Bosni i Hercegovini“, pojasnio je Komšić.
Kako je rekao, svako je tu nastupao iz svog razloga.
„Mi, ovdje u Bosni i Hercegovini, građani Bosne i Hercegovine, odbijajući bilo kakvu vrstu daljih podjela, jer već je dovoljno teško živjeti u tako podijeljenom društvu i zemlji. Neke druge zemlje iz svojih ne znam je li pretjerano reći geopolitičkih interesa na Balkanu. Savezna Republika Njemačka iz svojih razloga, jer drugačije vide rješavanje problema u Bosni i Hercegovini i na prostoru Zapadnog Balkana“, rekao je Komšić i dodao:
„Dakle, svako je imao svoje razloge za i protiv, ali ono što je najvažnije u ovom trenutku je da Schmidt to nije uradio i mislim, bez obzira koliko ga u to gurali, on to neće uraditi sve do onog trenutka dok njegova matična država ne kaže da je to uredu, jer i on računa, i on je čovjek, proći će ovdje mandat, treba se vratiti u Saveznu Republiku Njemačku i nastaviti političku karijeru. On zna da mu to ne bi bio plus u tom slučaju.”
O pritiscima i otporu
Govoreći o poruci susjednim zemljama u vezi sa miješanjem u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, Komšić je rekao da „dok smo mi nejedinstveni ovdje u Sarajevu, poruka koju god uputite nije dovoljno snažna“.
Podsjetio je da je i u kampanji za opće izbore 2. oktobra 2022. pozivao na jedinstvo oko osnovnih političkih ciljeva oko kojih se svi slažu, a to je očuvanje BiH kao multietničke, multikulturalne, kakva je već stotinama godinama.
„Dajte da se oko toga složimo, a svoje političke obračune mimo toga možemo voditi, to nije sporno. I mi smo uvijek raspoloženi na taj način da nastupamo, da imamo takav jasan odgovor ovdje iz Sarajeva, sigurno bi naša porukama susjedima i komšijama, kako ste rekli, bila jača. Ali, kako god, što više oni pritišću i što misle više da su dobili moćne saveznike za realizaciju njihovih ideja ovdje u Bosni i Hercegovini – a cilj je dominacija Bosnom i Hercegovinom, vladanje Bosnom i Hercegovinom, čekanje povoljnog geopolitičkog trenutka da se Bosna i Hercegovina raspe po nacionalnim šavovima, na osnovu rezultata etničkog čišćenja Bosne i Hercegovine – što god oni jače i upornije budu pritiskali da se to realizuje, ja im samo mogu garantovati, mi ćemo biti tvrđi u otporu. Dakle, ne dolazi u obzir, bez obzira ko stoji iza takvih ideja“, rekao je Komšić i nastavio:
“Nažalost , moja generacija ima jedno gorko iskustvo odnosa međunarodne zajednice prema ovoj zemlji, iskustvo koje je plaćeno stotinama hiljada mrtvih u Bosni i Hercegovini, plaćali su članovi naših porodica i ja ne vidim nijedan razlog da mi imamo pravo odustati od ovoga za šta smo se borili. A, borili smo se ni za šta drugo nego za svoju zemlju i sigurnost svojih najbližih”.
Erdogan – jedina politička ličnost oko koje se svi slažu u BiH
Govoreći o nedavnoj posjeti predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana zemljama regiona i o njegovom obraćanju Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, u kojem se osvrnuo na dešavanja u zemljama regiona s fokusom na BiH, Komšić je kazao da je turski predsjednik jedina politička ličnost oko koje se svi u BiH slažu.
„Pazite, to stvarno izgleda interesantno kad posmatrate Bosnu i Hercegovinu. Turski predsjednik Erdogan je jedina politička ličnost, mogu reći u svijetu, a pogotovo jedina politička ličnost koja dolazi iz zemlje koja je prisutna na ovim prostorima, oko koje se svi slažu u Bosni i Hercegovini. To izgleda nekad malo nadrealno kad imate ovdje tri člana uključujući mene i gospodina Džaferovića (Šefik) i gospodina Dodika (Milorad) koji se slažemo oko uloge predsjednika Erdogana”, rekao je Komšić.
Poruke Erdogana ocijenio je prijateljskim.
“Njegova uloga i poruke koje je on poslao i odavde i iz Zagreba, pa i iz New Yorka, zapravo su zaista prijateljske poruke i ono što smo mi vidjeli kod njega, što po meni izgleda važno za Bosnu i Hercegovinu, bez obzira na njegovu bliskost sa pojedinim ljudima ili političku bliskost sa pojedinim ljudima u Bosni i Hercegovini, on ima po meni pošten odnos prema Bosni i Hercegovini”, rekao je Komšić.
Kazavši da je Turska velika zemlja, koja spada u red zemalja koje se mogu nazvati silama, Komšić je kazao da je Erdoganu prilikom posjete Sarajevu kazao da je BiH mala zemlja koja pliva između svjetova te da je „nama najvažnije da ovu zemlju održimo na površini. Nama je najvažnije da sačuvamo ovu zemlju i samo je gurnemo u pravom pravcu. To je u ovoj situaciji svjetskoj, pogotovo nakon agresije Rusije na Ukrajinu više nego jasno“.
„Naš put je Evropska unija i NATO, uz sve nesavršene situacije, moram i to reći, uz čak i licemjerje koje je prisutno na tom putu, mi drugog izbora nemamo i dobro je znati da imate prijatelja na tom putu, a Turska sigurno jeste prijatelj Bosne i Hercegovine i to je predsjednik Erdogan više puta rekao i čak i Dodik klima glavom kad on to kaže, druga je stvar šta misli u sebi“, zaključio je Komšić.