Jedna od tema o kojoj se trebalo raspravljati na današnjoj sjednici Vijeća ministara bila je i saradnja sa evropskom agencijom za kontrolu granica Frontex. Međutim, ona je na samoj sjednici skinuta sa dnevnog reda. Razlog je što na sjednici nije bilo njenog predlagača, ministra sigurnosti Nenada Nešića.
– Imali smo nekoliko tačaka na dnevnom redu gdje nisu bili ovlašteni predstavnici. Stoga po zakonu smo morali da povučemo neke tačke sa dnevnog reda za narednu sjednicu Vijeća ministara BiH, izjavio je ministar odbrane Zukan Helez nakon sjednice.
O saradnji sa Frontexom je govorio i Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova.
RAZLIČITI SNOVI
– Znate li kakav problem imamo na kontroli granica? Granična policija je devastrina, nema ljudi. Imamo faktičko stanje na terenu. Priča o Frontexu je kompleksna. Putujem ponovo u Brisel. Tek sada očekujemo konkretne instrukcije, šta je to od kriterija što trebamo ispuniti,a nismo ispunili. Čekamo jasne uslove, istakao je Konaković.
Ministri su se nakon sjednice osvrnuli i na izvještaj Evropske komisije u kojem se navodi kako će za BiH biti preporučeno otvaranje pregovora kada budu ispunjeni postavljeni uslovi.
– U izvještaju ste vidjeli važnost izmjena Izbornog zakondavstva. U izvještaju Evropske komisije stoji i segment koji se tiče međunarodnih presuda. Od starta insistiramo na tome. Moj san je građanska država, jedan predsjednik bez entiteta, Čović i Dodik sanjaju druge snove. Nije dobro da ljudima prodajemo snove, nego da se dogovaramo o realnim rješenjima. Sjedimo i razgovoramo i o izbornim zakonima. No, mi nemamo istu definiciju o legitimnom predstavljanju. Nekih rješenja ima. Priča o izbornom zakonu su jednostavna, rješenja nisu, napomenuo je Konaković.
O ovom izvještaju govorio je i ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto.
– SNSD i grupa stranaka koje su zastupljenje u Vijeću ministara BiH ne kriju da se euroskeptici. Naime, pojedini i premijeri evropskih država, poptu Viktora Orbana su također euroskeptik. Orban je to nama rekao i u zvaničnoj posjeti. No, dodao je i da za Mađarsku nema boljeg sistema. Euroskeptik je i Milorad Dodik. Nema ništa bolje da se nudi od EU. Uprkos, spekticizmu, istakao je Forto.
– Izvještaj je pozitivan. Ocijenjeno je pozitivno ono što je urađeno. Otvorena su vrata EU za BiH. Ostavljeni su rokovi do marta i mi ćemo do tada dobiti status pregovarača. Tri ključna zakona koja su sporna mogu se dogovoriti u narednom periodu u vrlo kratkom roku. Kada govorimo o zakon o sudovima, tu je sporna lokacija gdje će se nalaziti Viši sud. To je blizu dogovora. Može se pronaći kompromis, dodao je Helez.
On se isvrnuo i na aktiviranje civilno-vojnog sistema za upravljanje zračnim saobraćajem, zahvaljujući kojem se radarska slika bh. neba prvi put prikazuje u Operativnom centru za komandovanje i nadzor u institucijama BiH.
– Što se tiče rada i nadzora neba, ne mogu da shvatim da ljudi koji su iz BiH da bi željeli da nemamo nazdor neba. Prvi put u historiji BiH imamo nadzor neba. Svaki avion, letjelica bilo koje vrste koja uđe u BiH, mi u našem centru vidimo to. I u potpunosti nadgledamo nebo. U fazi smo dogovora sa SAD da dobijemo dva primarna radara koja su jako skup, izjavio je Helez.
DRŽAVNE I ENTITETSKE NADLEŽNOSTI
Prema Fortinim riječima BiH sada ima punu sliku svog neba, sa civilnim i vojnim radarima.
– Civilna agencija koja radi kontrolu našeg neba, od jučer razmjenjuje sa Oružanim snagama sve što je potrebno. Kako se ko i gdje se kreće. To je jako jednostavno. Što se tiče civilnog pokrivanja, potpuno je kordinisana sa Eurocontrolom koja je u Bruxellesu. To je stvar dogovora. Napravili smo historijski nešto i prvi put imamo. Radi se ono što do sada nije bilo urađeno, naglasio je Forto.
U svom obraćanju ministar Konaković se osvrnuo i na gotovo svakodnevne optužbe kako stranke trojke popuštaju SNSD-u i HDZ-u, te kako predaju nadležnosti BiH entitetima.
– Dosadno je da ljudi kreiraju narativ kako smo nešto dali. Nema priča o entitetskim nadležnostima gdje je država nadležna. Jesmo li ikada to dozvolili? Volim svaki pedalj države, ali nikada nismo predali nadležnost. Država mora kordinirati, mora komunicirati, zaključio je Konaković.
