Danas je EU prvi put usvojila globalni režim sankcija zbog kršenja ljudskih prava.
Vijeće EU usvojilo je danas odluku i uredbu o uspostavljanju globalnog režima sankcija zbog kršenja ljudskih prava. Po prvi put Unija pruža okvir koji joj omogućuje poduzimanje ciljanih akcija protiv pojedinaca, entiteta i tijela, uključujući državne i nedržavne čimbenike, odgovorne, uključene u ozbiljna kršenja ljudskih prava i kršenja ljudskih prava širom svijeta, ma gdje se dogodila.
Ovo je posebno loša vijest za lidera SNSD-a Milorada Dodika, kojeg je visoki predstavnik Valentin Inzko upozorio da bi se mogao suočiti sa sankcijama EU-a ako do sljedećeg proljeća ne ukloni spomen – ploču posvećenu ratnom zločincu Radovanu Karadžiću iz studentskog doma na Palama.
Nadalje, fizičkim i pravnim osobama s područja Unije zabranit će se stavljanje sredstava na raspolaganje, izravno ili neizravno, bilo kome s popisa sankcija.
Okvir ciljanih restriktivnih mjera obuhvaća djela poput genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih ozbiljnih kršenja ili kršenja ljudskih prava. Sankcije mogu biti i predmetom drugih kršenja ili kršenja ljudskih prava tamo gdje su takva kršenja ili kršenja široko rasprostranjena, sustavna ili na neki drugi način ozbiljno zabrinjavaju ciljeve zajedničke vanjske i sigurnosne politike utvrđene Ugovorom o Europskoj uniji.
Vijeće će, djelujući na prijedlog države članice ili visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, uspostaviti, pregledati i izmijeniti popis sankcija.
Relevantni pravni akti objavljeni su u Službenom listu.
Vijeće je 9. decembra 2019. pozdravilo sudjelovanje visokog predstavnika u pokretanju pripremnih aktivnosti za uspostavljanje općeg režima EU-a za restriktivne mjere u slučaju ozbiljnih kršenja i kršenja ljudskih prava.
Vijeće je 17. decembra 2020. usvojilo zaključke o Akcijskom planu EU-a za ljudska prava i demokraciju 2020.-2024., Koji utvrđuje razinu ambicija i prioritete Unije u tim područjima u odnosima sa svim trećim zemljama.
