Lovrinović uputio žestoko upozorenje: Ovakvo stanje više nema smisla, jednostavno se mora nešto dogoditi

Nikola Lovrinović, predsjedavajući Zajedničke komisije za europske integracije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, rekao je da mu je, ukratko ocjenjujući europski put Bosne i Hercegovine 2021. godine, žao što se jedna dobra energija koja se sredinom godine pojavila nije iskoristila.

U razgovoru za Fenu spomenuo je kako je tada bio dogovor stranaka parlamentarne većine da u 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije pokušaju riješiti tri važna izazova. Podsjetio je da su to zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, Zakon o sukobu interesa i izmjene i dopune Zakona o VSTV-u.

– Bili smo na dobrom tragu da se to dogovori, da dobije određenu parlamentarnu većinu i da ispunimo ta tri važna prioriteta, osim još nekoliko koji su u 2020. godini ispunjeni, kao što su izbori u Mostaru, zatim nestanak odrednice o smrtnoj kazni u Kaznenom zakonu Republike Srpske, formiranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, odnosno usvajanje Poslovnika o radu odbora. Nekih je pomaka bilo i činilo mi se da bismo s ta tri zakona imali kredibilan napor na putu ka članstvu u EU, naveo je Lovrinović.

No, dodao je kako su događaji koji su sada na sceni sve zaustavili. Jedino što je uspjelo jest to da je zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama prođe parlamentarnu proceduru u Zastupničkom domu i slijedi procedura u Domu naroda državnog parlamenta.

Lovrinović ističe da je jedan od onih koji smatraju da bi BiH trebalo dati status kandidata, te dodaje da čini sve što je u njegovoj moći, a kao predsjednik Zajedničke komisije za evropske integracije, da pridonese tome.

– Zašto to govorim. Nepotrebno je da čekamo da bismo ponovo čekali. Dobivanje kandidacijskog statusa ne znači automatsko članstvo. To su još godine i niz obaveza koje su pred nama. Tek tada zapravo otvaramo i reformske procese i naše obveze u parlamentarnoj proceduri, da uskladimo svoju regulativu sa svim onim poglavljima koja se otvaraju kad se dobije kandidacijski status, pojasnio je Lovrinović, dodajući da zbog toga on insistira na tome.

Kaže da se u javnosti često govori da je nerealno da nismo ispunili 14 prioriteta, ali unatoč svemu, smatra da bi Bosni i Hercegovini trebalo dati status kandidata. Napomenuo je da je potencirao jednu deklaraciju u Zastupničkom domu državnog parlamenta, “gdje se od evropskih parlamentaraca traži da nam u tom smislu pomognu kod Evropske komisije”.

– Očito je da je 2021. godina već na izmaku i da od toga nema ništa. Ja se i dalje nadam da će to u prvom kvartalu 2022. godine biti moguće, da će se poneki od ovih uvjeta ispuniti i da ćemo doista doći u situaciju kada kredibilno napravimo određene napore da bismo dobili kandidacijski status, kazao je Lovrinović.

Napominje da bi volio da se to dogodi jer bismo tada, po njegovom mišljenju, snažno otvorili reformske procese.

Upitan što se može očekivati ​​iduće godine u svjetlu aktualne političke krize u Bosni i Hercegovini, kazao je kako misli da, nažalost, u ovom trenutku visi nekoliko top političkih tema u eteru i da su “jedan dio tih političkih tema je zaustavio, na neki način, i rad domova Parlamentarne skupštine BiH”.

– Ovakvo stanje nema smisla više. Jednostavno, mora se nešto dogoditi, moramo tih nekoliko pitanja riješiti na neki način i moramo krenuti dalje. A to znači dalje i kandidacijskom statusu BiH za članstvo u EU. Tome se doista nadam. Nastavit ću i dalje na tome putu raditi, i s deklaracijom koju sam predložio i kao predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije PSBiH, zaključio je Lovrinović.