Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić nedavno je skrenuo pozornost regionalne javnosti nakon što je poslao pismo novoizabranom američkom predsjedniku Joeu Bidenu u vezi s Bosnom i Hercegovinom.
Treba podsjetiti da je Mesić u pismu predložio da se Bosna i Hercegovina organizira prema građanskom, a ne prema nacionalnom principu, što je suprotno onome što zagovaraju čelnici hrvatske države.
Mesićevo pismo izražava želju Sjedinjenih Država i Europske unije da pomognu Bosni i Hercegovini “da funkcionira kao funkcionalna država”.
Mesić je objasnio za portal Klix.ba zašto je odlučio pisati Bidenu i što očekuje od svog angažmana u BiH.
Zašto ste odlučili poslati pismo novoizabranom predsjedniku SAD-a Joeu Bidenu?
Budući da je tijekom predizborne kampanje, kao i određeni njemu bliski ljudi, nakon izborne pobjede davao izjave koje se tiču Bosne i Hercegovine, što je sugeriralo, ako ne i promjenu, a u svakom slučaju jači stav Sjedinjenih Država u odnosu na na prethodnu.
Kad kažem “čvršće”, onda ne mislim tvrdo, već pojednostavljeno, preciznije nego prije. Činilo mi se da bi ovo bio pravi trenutak da predstavim ljudima nove uprave i onome koji će na vrhu biti pregled Bosne i Hercegovine i njene moguće budućnosti.
Predložili ste ustroj BiH po građanskom, a ne nacionalnom principu – što je suprotno onome što zagovara državni vrh Hrvatske? Zbog čega ste odlučili ići protiv stavova zvaničnog Zagreba?
Moj cilj nije protiviti se službenim stavovima Zagreba, niti se namjeravam na bilo koji način suprotstaviti trenutnom predsjedniku ili premijeru.
Jednostavno sam zabrinuti građanin Republike Hrvatske koji ne može ostati ravnodušan prema svemu što se događa u susjednoj državi s kojom Hrvatska ima najdužu granicu.
Naravno, ja sam i bivši predsjednik Republike Hrvatske i mislim da ne moram nikoga podsjećati na svoj stav prema Bosni i Hercegovini tijekom moja dva mandata, ali isto tako kako su tada izgledali bilateralni odnosi.
Bariša Čolak, potpredsjednik hrvatskog kluba Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, već vas je nazvao “plaćenim bosanskim lobistom”. Kako to komentarišete?
Nemam namjeru odgovoriti, niti me zanimaju bilo kakvi takvi navodi, niti bilo kakve optužbe na terenu.
Mislite li da je moguće provesti ustavne reforme koje predlažete u Bosni i Hercegovini i može li razdoblje Bidenovog prvog mandata biti razdoblje odluke za Bosnu i Hercegovinu?
Ako ništa drugo, nisam naivan. Predugo sam u politici da bi to bilo tako.
Naravno, mislim da se promjene o kojima govorim ne mogu provesti danas do sutra. To je proces, ali važno je da proces započne i krene u pravom smjeru.
Hoće li Bidenov mandat biti razdoblje odlučivanja za BiH? Mogu se samo nadati, ali još jednom – ne gubim iz vida činjenicu da se novi predsjednik ponaša u vrlo složenim okolnostima, posebno nakon onoga što se nedavno dogodilo na Capitol Hillu, i ne zaboravljam da će njegova administracija – doslovno – ući u zamke minskog polja koje je Trump međunarodno postavljao u posljednje četiri godine.
Pa, BiH sigurno neće biti prioritet, ali niti će biti zaboravljena. Stoga se nadam početku procesa, gdje moram inzistirati da će njegov razvoj, ali i konačni rezultat, u velikoj mjeri ovisiti o ljudima u Bosni i Hercegovini.
Postoji žestok otpor takvim promjenama i od političara iz RS-a. Hoće li oni uspjeti zaustaviti proces reformi koji bi značio put ka funkcionalnoj BiH i otvaranje perspektive članstva u EU i NATO-u?
Znam! Postoji žestok otpor prema svemu što bi značilo probijanje mrtve točke.
Ovakav tip BiH pogodan je za veliki broj ljudi, ali tvrdim da nije pogodan za većinu građana ove zemlje, bez obzira na njihovu etničku, vjersku ili političku pripadnost.
A oni, građani Bosne i Hercegovine, i dalje su najvažniji. Njihova je budućnost dio euroatlantskih integracija. Svatko tko je protiv toga radi izravno protiv interesa Bosne i Hercegovine i njenih građana.
