“Mislim da je ključ za opstanak Bosne i Hercegovine u Beogradu i Zagrebu”, rekao je u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba najuticajniji političar u Sloveniji u drugoj polovini 1980-ih i njezin prvi predsjednik, Milan Kučan.
Kučan je jučer navečer prisustvovao Akademiji povodom 19. godišnjice smrti rahmetli Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva BiH, poručivši da je Bosna ideja.
Nastavio je kako se situacija u dobrosusjedskim odnosima s Bosnom i Hercegovinom ne može uspoređivati s 90-ima jer su uvjeti drugačiji. Ali da smatra da “neke konstante postoje”, uključujući Beograd i Zagreb.
Na pitanje brine li se za sudbinu Bosne i Hercegovine s obzirom na prilike u Europi i regiji, kao i realne težnje susjeda, Kučan je dodao da “objektivno ima razloga za takvu zabrinutost”.
„Ali, ipak, mislim da bi to bila jedna katastrofa. Jer onda ne bi bio u pitanju samo opstanak BiH nego bi se uopšte čitava geografija tog prostora dijelila, a onda je to početak jedne da kažem skale, koja bi razdrmala Europu. A vi dobro znate da je Evropa uvijek bila fitilj na eksplozivu koji je dva puta već u istoriji čovječanstva razdrmao svijet“, kazao je Kučan, te dodao:
„Nadam se da će biti dovoljno pameti, iako je opasnost sada mnogo realnija nego je bila ikada. Mislim na opasnost od atomskog oružja. I ta velika opasnost nadam se da je dovoljno velika da će opametiti one koji time raspolažu“.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, smatra da je u posljednje vrijeme došlo do značajnog pomaka odlukom da naša zemlja dobije status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Posebno ga raduje što je njegova Slovenija svojim diplomatskim naporima doprinijela da BiH dobije status kandidata za članstvo u EU.
„No, to samo po sebi nije dovoljno, to je zadatak koji se po meni dijeli na dvije strane. Jedno je ono što moraju uraditi činioci unutar BiH, a drugo ono što mora uraditi Europska unija, da bi BiH osposobila da počne sa ozbiljnim pregovorima o članu u Uniji, inače će to biti samo jedno od obećanja koja se neće obistiniti“, zaključio je Kučan.
Obraćajući se Akademiji, Kučan je također istaknuo kako Dejtonski sporazum nije eliminirao korijene rata i nije omogućio razvoj države u moderan, demokratski i prosperitetan subjekt međunarodne zajednice.
„Stoga se s razlogom pitamo, možda malo cinično gledajući događaje u Ukrjaini, za koga još važi međunarodno pravo, ako ne za sve?! Da li ga najmoćniji i najbogatiji koriste samo kada se radi o ostvarivanju njihovih odnosa. Sistem međunarodnih odnosa i institucija koji je stvoren upravo zbog poštovanja međunarodnog prava – je u krizi. Sa tim činjenicama, sa događanjem u širem međunarodnom kontekstu, suočava se BiH u tražnju svoje budućnost. Ona je bez daljnjeg povezana sa budućnošću Evrope, posebno sa budućnosti EU. To niko je osporava, međutim kava je realnost“, upitao je Kučan.
Smatra da, iako je statut donesen pod vrlo zahtjevnim uvjetima, BiH ne može sama podnijeti teret, ali i da je Europska komisija opredijeljena pomoći BiH da te uvjete ispuni.
„Cilj Alije Izetbegovića bila je BiH, ravnopravna zajednica Bošnjaka, Srba, Hrvata i svih građana. BiH nije samo komad neba na Balkanu već ideja da svi mogu živjeti zajedno. Razlike je pretvorio u kreativnost i to je bila inspiracija za cijele generacije. Nije bio čovjek bez greške, ali on ih je znao popraviti“, kazao je Kučan.
