Milanović poručio Tužilaštvu BiH: Meni mogu “puvat”

Nakon vijesti da Tužilaštvo BiH provjerava navode iz krivične prijave protiv predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića zbog negiranja genocida u Srebrenici, on je prijavu u svom “stilu” i komentirao.

Krivična prijava protiv Milanovića podignuta je prošle godine, a iz državnog tužilaštva su potvrdili da se radi na slučaju, ali nisu mogli dati više informacija.

Milanovićevu tvrdnju da u Srebrenici nije počinjen genocid njegov je ured ranije odbacio kao laž.

Milanović je jučer istaknuo da su Srebreničke majke 2015. boravile u Kninu na poziv bivšeg predsjednika Hrvatske, rekavši da bi bilo “drugog genocida u Bihaću da nije bilo oslobođenja Knina”.

“Sad bih ja opet trebao paziti šta govorim da ne bih uvrijedio Majke Srebrenici i bio negator genocida. Ja nisam negator genocida, nisam to nikada rekao. Nisam negator masovnog, krvavog zločina. Kako ćemo to kvalificirati, tu za mene nije zadnja riječ nekolicina sudaca koji su u tom predmetu sudili. Moram pitati Židove kojih je ubijeno šest miliona, i Tutsije u Ruandi kojih je umlaćeno u mjesec dana 800.000 i Srbe koji su stradalo u Jasenovcu na destine hiljada i pet do šest hiljada mladih muškaraca koji su ubijeni oko Srebrenice u pokušaju da se probiju kroz srpski obruč”, kazao je Milanović.

Istakao je kako navedeni zločini ne mogu biti isti, ali da svi ulaze u kategoriju gnusnih, neljudskih zločina.

“I ti to istražuješ. Čime se bavite ljudi? Zaista imate Tužilaštvo koje se bavi time? I to za nekoga ko je nedodirljiv za njih. Dakle, meni mogu puvat’ što se kaže u Dalmaciji. Evo optužite rukovodstvo Republike Srpske, oni su u tim svarima vrlo brutalni. Sve ih provedite, pohapsite, ali to nije više turska carevina.”, poručio je Milanović.

Podsjećamo, odlukom bivšeg visokog predstavnika u našoj zemlji Valentina Inzka krajem jula prošle godine izmijenjen je Krivični zakon BiH na način da se njegovom članu 145. dodao i stav “ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”.