“Na temelju provedenog istraživanja, više od 200 000 mladih i sredovječnih osoba emigriralo je iz Bosne i Hercegovine u posljednjih sedam godina”, navodi Dr. Mirko Pejanović u autorskom tekstu “Lekcije naučene nakon implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma”, u izdanju Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije u Ljubljani.
Pejanović napominje da je druga vrsta krize trajno proživljena u Bosni i Hercegovini. Kriza je to političke administracije države Bosne i Hercegovine. Takva kriza uvjetovana je nefunkcionalnim političkim i pravnim ustrojem Bosne i Hercegovine, gdje se sve institucije i svi društveni interesi provode na etničkoj osnovi. Na toj osnovi ojačana je snaga triju etničkih stranaka.
“Negiranjem mogućnosti funkcioniranja državnih institucija Bosne i Hercegovine. Na tome se temelji odbacivanje uloge visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini”, piše prof. Dr. Pejanović.
Prema njegovim riječima, Dejtonski mirovni sporazum ima historijski rezultat u stvaranju geopolitičkih uvjeta i preduvjeta da Bosna i Hercegovina uspješno realizira svoj projekt historijske integracije u Europsku uniju i NATO. Ako se integracijski projekt Bosne i Hercegovine ne ubrza i ne bude uspješno proveden do 2030. godine, Bosna i Hercegovina imat će još veće ekonomsko siromaštvo. Novi geopolitički utjecaj bit će područje Ruske Federacije, Turske i Kine. Dalje će ojačati nacionalističke snage. Zaustavit će se unutarnja integracija i integracija s Europskom unijom i NATO-om. Ako se oblikuje nova strategija Europske unije i međunarodne zajednice, taj se trend društvenog kretanja može zaustaviti i preokrenuti prema ubrzanoj integraciji u Europsku uniju i NATO.
Ta strategija bi, smatra prof. dr. Pejanović, imala nekoliko prioriteta:
– Sinhronizacija djelovanja administracije SAD-a i institucija Evropske unije, posebno Specijalnog predstavnika EU. Njegov godišnji plan rada bi bio reformska agenda kao zajednički okvir aktivnosti Specijalnog predstavnika, parlamentarne i izvršne vlasti u BiH i entitetima;
– Osigurati, zbog geopolitičkih promjena u svijetu i Evropi, dodatnu političku, ekonomsku i tehničku pomoć Bosni i Hercegovini za ispunjavanje uslova za prijem u članstvo Evropske unije i NATO saveza.
– Međunarodna zajednica i Evropska unija svoju novu strategiju za provođenje Daytonskog mirovnog sporazuma može učiniti realnom ako nastavi primjenu Bonnskih ovlaštenja Visokog predstavnika međunarodne zajednice kao i kadrovsko osvježenje Ureda Visokog predstavnika u Sarajevu (OHR);
– U okviru Ureda Specijalnog predstavnika Evropske unije i Ureda Visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR), nužno je formirati zajednički ekspertni tim za ustavne reforme;
– Uvesti praksu da godišnji izvještaj Specijalnog predstavnika Evropske unije o provođenju reformi u Bosni i Hercegovini usvaja Evropski parlament.
