Njemački političar Christian Schmidt, jedan od mogućih nasljednika Valentin Inzko, poslan je u Bosnu i Hercegovinu 2016. godine po nalogu njemačke kancelarke Angele Merkel radi rješavanja duboke krize izazvane odbijanjem tadašnjeg predsjednika RS-a Milorada Dodika da prihvati prilagođeni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Sve zemlje u regiji već su se složile s takvim sporazumom, a BiH je posljednja zemlja koja to nije mogla učiniti zbog otvorenog protivljenja vodstvu RS-a iz doba predvođenog Dodikom.
Dodik je kasnije tvrdio da su izmjene dokumenta neprihvatljive jer BiH nije smjela trgovati uzajamnošću, jer je Hrvatska željela izvoziti robu i proizvode u BiH, kao što je to činila tijekom sporazuma o CEFTA-i.
Sve zemlje u regiji prethodno su usvojile prilagođeni SSP, osim BiH, koja je zbog Dodikovog protivljenja kasnila više od pola godine. Problem provedbe Prilagođenog SSP-a riješen je nakon višemjesečne krize, a na kraju je uključivao i njemačku kancelarku Angelu Merkel, koja je obećala da će EU pomoći bh. Poljoprivrednicima ako se pokaže da je provedba prilagođenog SSP-a u neravnopravnom položaju.
Za razliku od Dodika, ministar vanjske trgovine BiH Mirko Šarović i predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdiić ustvrdili su da provedba prilagođenog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju neće naštetiti BiH, ali će omogućiti snažan razvoj bh. Prehrambenog sektora i mliječne industrije. Ipak, Dodik se posebno uplašio.
Zvizdić je rekao da bi odbijanje predložene verzije SSP-a u to vrijeme značajno zakompliciralo proces ekonomske integracije BiH u EU. Zvizdić je rekao da argumenti predsjednika RS-a Milorada Dodika nemaju ekonomsku osnovu i da otvaranje granica i intenziviranje trgovine pogoduju svim uključenim stranama.
Slične argumente iznio je i resorni ministar Mirko Šarović, ali Dodik je inzistirao da će provedba adaptiranog sporazuma gospodarstvo i poljoprivredu Republike Srpske baciti na koljena.
Premijer je odahnuo tek nakon intervencije njemačke kancelarke Merkel, koja je u Sarajevo poslala njemačkog ministra poljoprivrede Christiana Schmidta, koji se na zahtjev Bakira Izetbegovića, tada predsjedavajućeg predsjedništva BiH, obvezao da će pomoći poljoprivrednom sektoru BiH ako im prilagođeni SSP dokaže da im nanosi štetu.
Naravno, ništa nije proizašlo iz obećane pomoći, jer se adaptirani SSP, koji je stupio na snagu početkom januara 2017. godine, brzo pokazao kao koristan za gospodarstvo i poljoprivredni sektor BiH, suprotno Dodikovim tvrdnjama.
Konačna bilanca vanjske trgovine BiH u prvoj godini provedbe Prilagođenog SSP-a pokazuje da je Dodik bez ozbiljnih analiza govorio napamet te bez razloga klevetao i vrijeđao Šarovića i Zvizdića.
Izvoz BiH, koji je prvi put nakon rata premašio 11 milijardi KM, u 2017. povećan je za 17,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovo je zapravo poslijeratni dvostruki rekord – prošlogodišnji izvoz bio je nominalno najveći nakon rata, a stopa rasta u jednoj godini bila je najviša nakon rata.
Zanimljivo je i da je bh. ekonomija ostvarila najveći rast izvoza – više od 30 posto – na hrvatskom tržištu. Povećao se izvoz u najbliže zemlje – Izvoz u Hrvatsku povećao se za 350 miliona KM, Srbiju za 260 milion KM, Sloveniju za 171 milion KM, Crnu Goru za 107 miliona, Njemačku za 105 miliona KM, Italiju za 85 milijuna KM itd.
Povećavanje izvoza prehrambenih proizvoda poput mlijeka i mliječnih proizvoda posebno je važno, što znači da se crne prognoze predsjednika RS-a Milorada Dodika, koji je započeo istinsku pobunu protiv provedbe prilagođenog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, nisu obistinile, tvrdeći da će domaće tržište biti preplavljeno uvoznim proizvodima i da će poljoprivredni sektor manjeg entiteta biti potpuno uništen.
