Kao i uvijek, želeći biti odgovoran domaćoj i međunarodnoj javnosti za svoje političke avanture, predsjedavajući Predsjedništva BiH i čelnik SNSD-a Milorad Dodik sazvao je posebne sjednice Narodne skupštine RS.
Danas će se raspravljati samo o jednoj tačci dnevnog reda – Pregled rada visokog predstavnika, primjenom Aneksa 10 Zajedničkog okvirnog sporazuma o miru u BiH u razdoblju pregovora o imenovanju predstavnika.
Ovo je vjerojatan niz događaja, jer je Dodik, ohrabren stavom Rusije, a prije imenovanja novog visokog predstavnika, zatražio je od delegata da u znak protesta potvrde njegovu političku odluku zbog imenovanja novog visokog predstavnika. Tada više ne bi bio samo njegov stav već stav Skupštine, ako bi se delegati izjasnili u skladu s njegovim željama i njegovim planovima.
Prošli mjesec, ruski veleposlanik u Beogradu Alexander Bocan-Kharchenko rekao je da Rusija ne odobrava pokušaje imenovanja novog visokog predstavnika u BiH i da to nije u skladu sa stavom Vijeća za implementaciju mira i planom o zatvaranju Ureda visokog predstavnika. Zbog toga se planira zatvaranje ureda Visokog predstavnika. Na 25. godišnjicu potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov otputovao je u BiH kako bi poslao poruku da visoki predstavnik mora otići.
I sada, Dodik kreće u novu političku avanturu. Traži ovjeru ovih stavova ove u Narodnoj skupštini RS-u. U izjavi za Radio Republike Srpske rekao je da očekuje da će Skupština donijeti zaključak o neprihvatanju imenovanja novog visokog predstavnika u BiH, ako je to učinjeno na nezakonit način, poput ranijih slučajeva.
– Nećemo prihvatiti imenovanje visokog predstavnika ako nije u skladu s Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, koji uključuje mišljenja potpisnika i Vijeća sigurnosti, koja su uvažavanje u slučaju Carla Bildta – rekao je Dodik.
Da se to dogodilo, istaknuo je Dodik, imenovanje bi se zanemarilo prema zaključku parlamenta, zahtijevajući da se izbori održe na zakonit način, poštujući stavove potpisnika.
Između ostalog, podaci o kojima će danas razgovarati delegati uključuju ono što je rekao Dodik, kao i zaključke koje je NSRS donio 11. novembra 2019. Ti su zaključci odmah doneseni. Veleposlanici država članica Upravnog odbora PIC-a odbili su “jer su se temeljile na nerazumijevanju Dejtonskog mirovnog sporazuma”.
Veleposlanici članova Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira odbili su usvajanje zaključaka vladajuće koalicije od 11. novembra 2019. u Naronoj skupštini RS, tvrdeći da se oni temelje na nerazumijevanju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Interesi Republike Srpske se ne služe poništavanjem bitnih reformi, već provođenjem reformi usmjerenih prema budućnosti koje podržavaju i jačaju sigurnost, stabilnost i prosperitet Bosne i Hercegovine i smanjuju oslanjanje na međunarodni nadzor – Ruska Federacija je sada rekla kao i mnogo puta prije, da se ne slaže s ovom izjavom.
Međutim, to nije spriječilo Dodika da u ove informacije uvrsti 14. i 15. zaključke u vezi sa zatvaranjem OHR-a i bonske vlasti “kao potpuno neustavne, nezakonite i neosnovane”.
Također je navedeno da je samo prvi visoki predstavnik Carl Bildt jedini legalno imenovan, te da su svi ostali ilegalni, uključujući sadašnjeg Valentina Inzka.
Prema Dodikovim informacijama, o kojima će danas raspravljati zastupnici, Bonnove su ovlasti “protuzakonite, jer ih PIC nema pravo dati visokom predstavniku, a nametanje zakona je neutemeljeno.
– PIC ne može čak ni “pozdraviti” namjeru nametanja zakona. A raniji visoki predstavnici su to učinili bogato – namećući zakone bez ustavne osnove, promijenili su Dejtonsku strukturu BiH kako bi naštetili entitetima, zapravo Republici Srpskoj. Zbog toga su svi zakoni koje je nametnuo visoki predstavnik bili neutemeljeni, čak i nakon PIC Bonna.
Visoki predstavnik koristio je takozvanu bonsku moć, ponekad izravno, ponekad neizravno, za sustavnu centralizaciju vlasti u Sarajevu suprotno Ustavu BiH. Kao što je Krizna skupina izjavila u svom izvješću iz 2014., “visoki predstavnik Paddy Ashdown nametnuo je zakone koji entitetima uvode nove, ponekad štetne državne ovlasti.” Visoki predstavnik često izvršava centraliziranu funkciju jednostavnom odlukom, na primjer kada je osnovao Tužiteljstvo i ured Tužiteljstva BiH, ili nametanjem izmjena i dopuna ustava oba entiteta kako bi se izvršilo mjesto za centralizirano imenovanje sudaca i tužitelja. Predstavnici više razine također su odlukama stvorili mnoga druga tijela na razini BiH, poput Regulatornog tijela za medije, Javne službe BiH i Visokog vijeća pravde i tužitelja.
Na kraju je zaključeno da “poštivanje suvereniteta i vladavine zakona BiH zahtijeva zatvaranje Ureda visokog predstavnika”.
– Strani dužnosnik ne bira se bez ikakve odgovornosti, koji je na odgovarajući način prisvojio izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast, a da nije podložan bilo kakvim izmjenama, u suprotnosti s konceptom suvereniteta i europskog načina u BiH. Da bi se kvalificirala za članicu u Europskoj uniji, BiH mora postati potpuno autonomna, suverena država s punim poštovanjem suvereniteta. To neće biti moguće sve dok je visoki predstavnik prisutan u BiH i bude stekao pravo na primjenu zakona odlukama, izmjenama ustava i kaznama po svom nahođenju, potpuno neovisno o ustavnom sustavu. Ako BiH želi postati potpuno suverena država i članica Europske unije, prisustvo visokog predstavnika u BiH mora prestati.”
Uzimajući u obzir sve gore navedeno, kao i značajan doprinos visokih predstavnika u produbljivanju nerazumijevanja i netrpeljivosti među narodima koji su nositelji suvereniteta BiH, dolazi vrijeme, umjesto novog pokušaja ilegalnog i ilegalnog imenovanja novog visokog predstavnika predstavnika, da ta funkcija bude ukinuta – stoji u završnom dijelu obrazloženja.