Nakon vojnog pohoda Eugena Savojskog 1697. godine, stradali su gotovo svi privredni objekti, kako u Sarajevu tako i na ostalom prostoru kojeg je Savojski opustošio. Zahvaljujući janjičarskoj organizaciji, u koju se upisao sve veći broj privrednika, Bosanski ejalet tokom XVIII stoljeća doživljava privrednu (zanatsku) obnovu. U ejaletu su bile zastupljene gotovo sve vrste zanata, a naročito se ističu prerađivači kože i izrađivači metalnih predmeta. Ne samo da su zadovoljene vlastite potrebe, nego su se mnogi proizvodi izvozili. Tako se npr. iz Vareša u većim količinama izvozila željezna ruda i kovano željezno. U istom gradu su se izrađivali krupniji modeli oružja i vojne opreme; u Kreševu konjske potkovice, klinci i brave; u Fojnici sve vrste eksera; u Borovcu kod Tuzle poljoprivredni alati; u Očeviji kod Vareša posuđe, vrata za peći i oruđe za hvatanje divljači; u starom Majdanu polufabrikati svih vrsta željeznih predmeta.