Zvaničnici iz 30 država članica NATO-a okupljaju se sutra u Madridu na sastanku koji će se održati tijekom najveće europske sigurnosne krize, koji će ujedno biti i jedan od najvažnijih samita saveza.
Ruska invazija na Ukrajinu ušla je u peti mjesec i čelnici NATO-a sastat će se sutra u Madridu kako bi pripremili savez za “mračnije dane” koji su pred nama, piše The Economist.
“Ovaj samit bit će transformativni samit”, rekao je jednom prilikom glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
Novi strateški koncept koji će biti odobren u Madridu najjasniji je znak promjene prioriteta. On će Rusiju identificirati kao kao “najneposredniju prijetnju sigurnosti alijanse”.
Na samitu će se raspravljati o potencijalnoj promjeni vojnog stajališta saveza
U Madridu će čelnici također potpisati velike promjene u vojnom stavu saveza. Naime, prije 2014. istočne članice NATO-a na svom tlu nisu imale strane trupe. Nakon prve ruske invazije na Ukrajinu i aneksije Krima te godine, NATO je rasporedio multinacionalne borbene skupine u Estoniju, Latviju, Litvu i Poljsku, zemlje u kojima se prijetnja smatrala gorom. Iako su te formacije, veličine ukupno 5000 vojnika, bile premale da zaustave rusku invaziju, ideja je bila da njihovo sudjelovanje u ratu izazove širi međunarodni odgovor, uključujući pojačanja iz Sjedinjenih Država, kako bi suzbili Ruse.
Zbog toga Estonija, Latvija i Litva i danas žele da vojska u njihovim zemljama, od kojih većina ima nešto više od 1.000 vojnika, preraste u brigade, koje obično imaju nekoliko hiljada vojnika i puno više vatrene moći. Također su zahtijevali da se više municije i teškog naoružanja unaprijed postavi na njihovo tlo, te da NATO postavi sjedište divizije u svakoj zemlji. Britanija, koja predvodi borbenu skupinu u Estoniji, i Njemačka, zadužena za onu u Litvi, podržavaju tu ideju, iako nijedna zemlja vjerojatno neće smjestiti vojsku pune brigade u inostranstvo.
Thomas Jermalivius, bivši litavski odbrambeni dužnosnik, smatra da bi bilo veliko razočaranje da NATO ne pristane na jačanje zračne i raketne odbrane u baltičkoj regiji, gdje su napetosti porasle posljednjih dana.
Prema novom “modelu snaga”, NATO će potencijalno imati najmanje šest puta više vojnika visoke pripravnosti. Sve to na neki način doprinosi oživljavanju NATO-a, što je daleko od “moždane smrti” koju je Emmanuel Macron, francuski predsjednik, predvidio u intervjuu 2019. godine usred “mamca” Donalda Trumpa savezu i Turskoj invazija na Siriju.
Bosna i Hercegovina, kao zemlja partner, pozvana je na sljedeći NATO samit u Madridu. Izaslanstvo Bosne i Hercegovine predvodit će ministar odbrane Sifet Podžić, a pored njega u delegaciji će biti general Ivica Jerkić, brigadir Edin Fako, ambasadorica Bosne i Hercegovine u Španiji Danka Savić i šef kabineta ministra odbrane Kemal Korjenić.
Iako BiH nije članica NATO-a, Sjevernoatlantski savez odavno je prepoznao našu zemlju kao ključnog partnera na Balkanu, posebice tijekom ruske agresije na Ukrajinu.
“Bosna i Hercegovina je cijenjen partner za NATO. Podržavamo vaš suverenitet i integritet i ostajemo posvećeni euroatlantskim aspiracijama. NATO podržava mir i stabilnost u BiH. Naš dijalog i kooperacija važnija je nego ikada zbog ruskog rata u Ukrajini i malignog utjecaja u regiji”, rekao je Stoltenberg prilikom sastanka s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem.
