Brojni problemi i uvjeti obilježili su trenutni dio vlade u Bosni i Hercegovini, uglavnom Vijeće ministara Međunarodnog monetarnog fonda u vezi s novim aranžmanom, za koji se očekuje da će iznositi 1,5 milijardi KM.
Osim dogovora o uvjetima kreditora, stvarni problem bit će i dogovor oko raspodjele sredstava unutar države. U RS više nisu zadovoljni s uobičajenih 33 posto, već traže 40 ili 45 posto cjelokupnog aranžmana, što će samo po sebi biti glavni kamen spoticanja u pregovorima.
Međunarodne kreditne organizacije djeluju koordinirano i neće dopustiti bilo kakvu manipulaciju ili neizvršavanje potrebnih reformi, rekao je Draško Aćimović.
“Suština svih reformi je zaustaviti kriminal i korupciju, jer je Bosna i Hercegovina već nekoliko godina zemlja s najviše kriminala i korupcije u Europi. Zbog toga svi, i Europska unija i međunarodni vjerovnici i međunarodna zajednica u cjelini, traže red na javnim tržištima, javnim poduzećima, kontrolu u zdravstvenom sektoru… I naglašava da nije dovoljno napisati novi zakon o javnoj nabavi i zakon o sukobu interesa. odmah ga usvojite i primijenite u praksi ”, kaže Aćimović.
MMF će, kako smo potvrdili, koristiti ove pregovore kako bi uključio neke od ranijih zahtjeva međunarodne zajednice koje naša vlada godinama izbjegava. Sigurno je da će uvjet biti povezan s uspostavom regulatora plina na državnoj razini, odnosno provedbom druge i treće faze reformi na kojima Europska zajednica energije inzistirao.
Jedan od uvjeta je usvajanje novog zakona o javnoj nabavi, koji je, poznavajući naš državni aparat i naš politički sustav, poseban izazov i mogao bi se otegnuti nekoliko mjeseci.
„Vlada koja devet mjeseci nije smanjila troškove, plaće i beneficije, a koristila je međunarodnu pomoć za pandemiju za mnoge ilegalne aktivnosti, ne može očekivati da će joj netko dati više. novac svojih poreznih obveznika bez kontrole. Bosna i Hercegovina i svi njeni građani uronili su u zdravstvenu i ekonomsku katastrofu, zanemarivanjem, nečinjenjem i potpunom neodgovornošću, uglavnom zbog Vijeća ministara. “Osim što je zabranio dijaspori posjećivanje svojih obitelji tijekom praznika, podnošenje zahtjeva za zajmove i trošenje desetaka milijuna maraka na njihove plaće i troškove, Vlada nije učinila ništa”, rekao je Aćimović.
