U izjavi za Srpskainfo Bodo Weber, saradnik Vijeća za demokratizaciju politike u Berlinu, ističe da stav o neprihvatljivosti trećeg entiteta Bosne i Hercegovine nije ništa novo u njemačkoj vanjskoj politici, ali je vrlo važno da Njemačka jasno izrazi ovaj stav.
– U toku su pregovori između posebnog predstavnika Europske unije, Johanna Sattlera, i ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini, Erica Nelsona, s dvije najveće stranke u Federaciji Bosne i Hercegovine: HDZ-om i SDA, o tzv. reformi Izbornog zakona. Nije jasno o čemu se tačno pregovara, koji su ciljevi i principi – kaže Weber.
U tim pregovorima, ističe Weber, u igri e nekoliko presuda, uključujući presudu Sejdić-Finci, kao i tehničke reforme temeljene na preporukama OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR). Postoji, rekao je, treći mostarski sporazum, sa čuvenom formulacijom “legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda”, zbog čega su i započeti pregovori.
– Ali, u biti, ovo je dugoročna politika HDZ-a BiH i njegovog čelnika Dragana Čovića, iza koje stoji projekt uvođenja trećeg hrvatskog entiteta, na “stražnja vrata”, kroz izmjene izbornog zakona. Ovaj zahtjev nema nikakve veze s političkom osnovom rada g. Sattlera kao predstavnika Europske unije, niti s uvjetima Europske komisije za status kandidata BiH. Suprotno tome, EU i SAD dugi niz godina zahtjeve za uvođenjem trećeg entiteta tretiraju kao apsolutno neprihvatljive – kaže Weber.
Prema njegovim riječima, treći entitet ne bi učinio Bosnu i Hercegovinu funkcionalnijom, niti bi pridonio demokraciji i vladavini zakona, a time i ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini.
– To bi samo učvrstilo kontrolu HDZ-a BiH nad svim polugama hrvatskog života u BiH. Kao takav, smatra se neprihvatljivim u najvažnijim zapadnim zemljama, uključujući Njemačku – kaže Weber.
Naglašava da je vrlo važno da u ovom trenutku Njemačka jasno pokaže čvrst stav po ovom pitanju.
– S jedne strane imamo tajne i netransparentne pregovore, u kojima ne znamo što Sattler i Nelson doista predstavljaju, a s druge strane činjenicu da niti jedna vlada države članice EU nije zauzela javni stav o tim pregovorima – zaključuje Weber.
