“Novi jahač mrtvog konja?” – naslov je članka u aktualnom izdanju Frankfurter Allgemeine Zeitung, u kojem se nalazi “Nijemac koji bi trebao reformirati BiH”, ne čini se previše optimističnim. Kandidat za mjesto visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini je Christian Schmidt – političar iz bavarske stranke CSU i bivši savezni ministar poljoprivrede. Trebao bi “postati kralj, zapravo trebao bi preciznije reći: vicekralj”, piše dopisnik FAZ-a u Beču Michael Martens.
FAZ primjećuje da je dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice formalno najmoćnija pozicija u ovoj balkanskoj zemlji – i da je uspostavljena nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, tj. završetnkom rata u Bosni i Hercegovini. Visoki predstavnik trebao bi nadgledati mirovni proces, obdarujući se praktički diktatorskim ovlastima, pišu njemačke novine.
Dopisnik FAZ-a podsjeća da je u godinama nakon rata međunarodna zajednica imala pune ruke posla u Bosni i Hercegovini, na primjer da uhiti ratne zločince ili pomogne povratak izbjeglica: “Dva glavna ratna zločinca, bosanski Srbi Radovan Karadžić i Ratko Mladić, ostatak života provest će u zatvoru.”
U dokumentu objavljenom u listu koji izlazi u Frankfurtu na Majni procjenjuje se da je ured visokog predstavnika s vremenom izgubio važnost i težinu. U prilog ovoj tezi stoji da “krvavi sukobi između etničkih skupina nisu ponovno izbili” čak ni nakon povlačenja Bundeswehra i gotovo svih stranih trupa – to podsjeća na prijetnje Milorada Dodika kako bi se odvojio i priključio Srbiji “nema partnera za svoje secesionističke projekte”.
“Dužnost visokog predstavnika danas je jednostavno skupo osoblje, što rijetko koji član domaće političke klase shvaća ozbiljno”, rekao je dopisnik FAZ-a.
Podsjeća ga i na izjavu bivšeg visokog predstavnika, bivšeg slovačkog ministra vanjskih poslova Miroslava Lajčaka, koji je OHR-u rekao da je “mrtvi konj”. Austrijski diplomat Valentin Inzko “mrtvi je jahač” u Sarajevu od 2009. godine i u tih 12 godina zapravo nije privukao pažnju, pišu njemačke novine.
FAZ također piše o izbijanju rasprave u Bosni i Hercegovini o tome što znači i što bi to trebalo značiti kandidaturi Christiana Schmidta, političara iz “velike zemlje zapadne Europe”? Žele li Europljani i Amerikanci vratiti kontrolu nad BiH? Prema FAZ-u, ovo je pitanje također važno jer je Rusija također zastupljena u „Vijeću za provedbu mira u Bosni i Hercegovini“, koje imenuje visokog predstavnika. “Zbog toga Sarajevom kruže pitanja i glasine o tome kako je Berlin uspio pridobiti podršku Moskve za svog kandidata,” piše dnevnik.
Službeno imenovanje novog visokog predstavnika održat će se tek u martu. Ali već nekoliko mjeseci krug upućenih znao je da će Schmidt u budućnosti morati preuzeti taj zadatak. Ali sve se čuvalo u najstrožem povjerenju. “Nije poznato kako se njegovo ime pojavilo u javnosti krajem decembra, ali ceste u Sarajevu i Beču su kratke”, piše FAZ.
Za sada Schmidt ne želi javno komentirati svoje ciljeve i razloge kandidature – barem ne dok ona formalno ne bude “odobrena”.
“Interesu za obnašanje ove dužnosti mogla je pridonijeti ona bajka činjenica da je još jedan Schmidtov cilj propao. “Ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer očito je bio za to da Schmidt postane predsjedatelj zaklade Hanns Seidel”, piše FAZ. Ovaj je politički temelj blizak stranci CSU. No Schmidtova kandidatura nije uspjela zbog otpora bavarskog premijera Marcusa Södera, čiji je favorit europarlamentarac Marcus Ferber.
Schmidt ima značajno iskustvo na Balkanu. Od 1991. nekoliko je godina član CSU-a u Bundestagu zadužen za vanjsku i sigurnosnu politiku. Kasnije je, kao državni tajnik u Ministarstvu obrane u Berlinu, bio u čestim kontaktima s Balkanom. Po naredbi kancelarke Merkel, Schmidt je u nekoliko navrata posjetio Bosnu i Hercegovinu, gdje je također bio uključen u pronalaženje brzih rješenja za smještaj migranata – na primjer tijekom svoje misije u Bosni i Hercegovini na kraju 2019.
Schmidt, prema ovom njemačkom listu, cijeni mišljenje o balkanskim pitanjima. bivši povjerenik za proširenje Johannes Hahn i posljednji glavni tužitelj haaškog suda Serge Brammertz. Kao što FAZ zaključuje, Christian Schmidt neće imati samo ogromnu plaću za tamošnje uvjete, već i posao na kojem se, takvo što jest, ne može učiniti ništa.
