Njemački radio Deutschlandfunk donosi opširnu analizu o fudbalu i politici u BiH pod nazivom: “Igralište djelitelja”. “I danas u BiH dolazi do politički motiviranih izgreda na fudbalskim stadionima i oko njih”, prenosi Radiosarajevo.ba.
Deutschlandfunk svoj članak počinje opisom situacije u Banjoj Luci “nakon početka ruskog napadačkog rata na Ukrajinu u februaru 2022., kada su navijači FK Borac u ovom gradu istakli transparent s porukom: “Srbi i Rusi – s nama Bog. Ćirilica, klupske boje” – navijači Borca iz Banja Luke po mnogo čemu se orijentiraju na simbole susjedne države Srbije i odbacuju simbole BiH – države u kojoj žive.
List konstatuje da se ni druge etničke grupe ne pronalaze u simbolima zajedničke države i da odbijaju himnu, grb i zastavu, piše Deutsche Welle.
“Takva situacija izaziva odbrambeni refleks”, smatra njemački stručnjak za ponašanje navijača Alexander Mennicke. “Bosanski rat odavno je završen ali nacionalizam i dalje živi. Ali kako ponovo zbližiti različite skupine stanovništva?, pita se autor teksta.
“Nogometni savez više cijeni nacionalni identitet igrača nego njihov sportski talent”, citira Deutshlandfunk Dženana Đipu, koji je u bh. fudbal uveo djevojčice a osnovao je i školsku ligu.
Dženan dodaje i da u posljednje vrijeme Fudbalski savez BiH “ipak pokušava uspostaviti razumijevanje”. Dodaje i da je to veliki izazov jer se njegov Upravni odbor sastoji od po pet Bošnjaka, Srba i Hrvata. “Prema pravilima UEFA-e, međutim, možemo imati samo jednog predsjednika. Ima mnogo ljudi u našoj zemlji koji ne navijaju za reprezentaciju BiH. Oni se obično drže Srbije ili Hrvatske. To je u redu dok je sve mirno.”
“Reprezentacija BiH igra domaće utakmice u Sarajevu ili Zenici – većinski bošnjački gradovima. Nastup u Banjoj Luci, glavnom gradu RS, trenutno je nezamisliv”, kaže se u tekstu koji je objavio Deutschlandfunk.
Nije samo grad Mostar etnički podijeljen, već i njegov fudbal, piše dalje njemački novinar i navodi kako je Velež iz Mostara, osnovan davne 1922., decenijama bio “simbol multikulturalnog društva”. Ali, nakon rata Velež, za koji sada uglavnom navijaju bošnjaci, morao je svoj stari stadion zapadno od Mostara, ustupiti omraženom gradskom rivalu Zrinjskom.
A Zrinjski Mostar, klub hrvatskih korijena, bio je zabranjen u komunističkoj Jugoslaviji.
“Povezivali su ga s ustaštvom, fašističkim pokretom tokom Drugog svjetskog rata. A i danas mnogi navijači Zrinjskog veličaju ustaše”, navodi se dalje u tekstu sa portala Deutschlandfunka.
Pravomoćna presuda / Oliver Knezović oslobođen optužbi za ubistvo Vedrana Puljića
“Brojni navijači Zrinjskog slavili su ratne zločine hrvatskih postrojbi. Mnogi od njih najradije bi naš dio zemlje priključili Hrvatskoj. Rugali su se čak i uništenju našeg istorijskog mosta”, citira Deutschlandfunk Mostarca Esmera Meškića.
Njemački novinar piše kako je ova mržnja znala imati i smrtne posljedice i podsjeća na utakmicu u Širokom Brijegu 2009. kada je “stotine muslimanskih navijača FK Sarajevo otputovalo u ovaj gradić, isključivo naseljen bosanskim Hrvatima”. Njihov tim susreo se sa domaćim klubom Široki Brijeg koji u svoje redove “prima samo katoličke igrače”. Prethodno je tamo 2008. godine u okviru Kupa UEFA-e igrao Beşiktaş iz Istanbula, čije su igrače navijači Širokog Brijega dočekali s krstaškim vitezom i natpisom: “Bedem kršćanstva”.
To sve dovodi do toga da situacija na stadionu u Širokom Brijegu 2009. godine eskalira. Bošnjački i hrvatski navijači kreću jedni na druge. U tom haosu, jedan Hrvat navodno uzima pištolj od policajca i ubija navijača Sarajeva. Počinitelj je uhapšen, ali je po svemu sudeći kasnije uspio pobjeći u Zagreb, gdje se nije morao bojati izručenja.
