Pregovori do sada nisu polučili nikakve rezultate, piše njemački Der Standard. Hrvatski nacionalisti iz HDZ-a, navodi njemački list, žele izmjene Izbornog zakona kako bi spriječili ono što oni nazivaju “izbornom prevarom”.
Njemački list pojašnjava kako bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine biraju direktno građani Federacije BiH, dok srpskog člana biraju građani drugog bh. entiteta, Republike Srpske.
HDZ se žali na to da hrvatskog člana Predsjedništva ne biraju Hrvati, već uglavnom Bošnjaci. Sadašnju poziciju člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda drži Željko Komšić, socijaldemokrata koji je izabran glasovima građana svih nacionalnosti Bosne i Hercegovine. Prema Ustavu BiH, Bošnjak, Srbin i Hrvat moraju sjediti u Predsjedništvu BiH.
Ipak, pojašnjava njemački list, predstavnici u Predsjedništvu BiH mogu biti izabrani od svih građana BiH, bez obzira na to kojoj etničkoj grupi pripadali.
De facto, srpskog člana Predsjedništva BiH biraju Srbi, bošnjačkog Bošnjaci, ali hrvatski član ne bude izabran većinski hrvatskim glasovima. Iako ovo nije protivustavno, ostaje politički neprihvatljivo za većinu Hrvata u BiH.
Nova njemačka vlada nastavila je politiku svojih prethodnika, te je jasno stavila do znanja da dodatne podjele po nacionalnoj pripadnosti, što zbog Izbornog zakona predlaže HDZ, ni u kom slučaju neće naići na podršku zvaničnog Berlina.
Sada HDZ predlaže da nakon što članove Predsjedništva BiH izaberu građani, njihovo imenovanje treba potvrditi Dom naroda. Hrvatski član Predsjedništva BiH također bi trebao imati podršku većine članova Hrvatskog kluba poslanika u Domu naroda.
Po ovom prijedlogu, građanski izbor bi bio “popravljen” nakon izbora i Komšić tu više ne bi imao šanse. Najjača bošnjačka stranka, SDA, već je saopćila kako se ovakav model izbora kosi sa svim evropskim vrijednostima. Izbor građana bi se u tom slučaju pretvorio u farsu.
Ipak, SDA i HDZ bi se mogli dogovoriti da dva člana Predsjedništva BiH (bošnjački i hrvatski) u budućnosti budu izabrana putem Parlamenta FBiH.
Ali, u tom slučaju i srpskog člana Predsjedništva BiH bi onda birala Skupština Republike Srpske. Milorad Dodik, lider SNSD-a, ovaj je prijedlog glatko odbio, te se i kompromis u ovom slučaju čini veoma dalek.
SDA također zahtijeva da Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine bude deblokiran kao dio konačnog rješenja. Već godinama HDZ koristi veto na sve i svašta, te na taj način paralizira rad ovog tijela, te izbor nove federalne vlade.
S druge strane, HDZ se želi osigurati da se i njedovi zahtjevi usvoje. Do sada pregovori oko Izbornog zakona, te to da federalni Parlament bude ponovno funkcionalan, bili su na pregovaračkom stolu samo jedan dan. SDA bi svakako željela da se ograniči upotreba veta u Parlamentu FBiH kako bi se osigurala bolja funkcionalnost ovog tijela.
Stav pregovarača iz Evropske unije i SAD-a je kritikovan kao jednostran od građana BiH, onog dijela koji nisu nacionalisti.
Direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EAAD) Angelina Eichhorst posebno se našla na udaru kritika, ponajviše zbog davanja podrške stavovima i ciljevima HDZ-a. Ovo bi moglo biti povezano sa činjenicom da HDZ uspješno koristi uticaj i veze svoje sestrinske stranke u Hrvatskoj.
Hrvatski HDZ je član moćne Evropske narodne stranke (EPP) i koristi svoj uticaj na druge evropske stranke kroz razna lobiranja.
Nije jasno zašto se Hrvatska miješa u unutrašnje poslove druge države, pita se Der Standard, iako se hrvatski premijer Andrej Plenković (HDZ) ponaša i djeluje mnogo umjerenije i u skladu sa evropskim manirima nego hrvatski predsjednik Zoran Milanović (SDP).
Dejtonski mirovni sporazum, koji su potpisale Hrvatska i Savezna republika Jugoslavija (danas Srbija), zahtijeva sljedeće:
“Sve strane će jednako poštivati suverenitet, probleme rješavati mirnim putem i suzdržavati se od svih akcija koje ugrožavaju političku nezavisnost Bosne i Hercegovine”.
Referenca na suverenitet i političku nezavisnost izgleda više nego relevantna na sadašnju situaciju, pa je iz tog razloga nejasno zašto EU dozvoljava Hrvatskoj miješanje u unutrašnje stvari BiH.
HDZ ne dobija podršku samo iz Evropske unije. Rusija, koja podržava manje-više sve nacionaliste u jugoistočnoj Evropi, također stoji na strani HDZ-a.
S druge strane, SDA je pod pritiskom Vlade SAD-a da pristane na kompromis, ali se tu nalazi u teškoj poziciji jer je na minulim izborima izgubila mnogo glasova, te se sada sigurno ne želi pojaviti u ulozi “izdajnika”.
Građanske stranke u BiH zahtijevaju da se presude Evropskog suda za ljudska prava (ECtHR) provedu. Naime, u BiH Jevreji, Romi i pripadnici drugih manjina, te građani koji se ne žele deklarisati kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, ne mogu biti kandidati niti za jednu poziciju u vlasti.
Pojedini zastupnici u Evropskom parlamentu također zahtijevaju da se presude ECtHR-a provedu i da se SAD i EU trebaju fokusirati na taj dio, a ne zahtjeve HDZ-a, zaključuje autor Adelheid Wölfl za Der Standard.
