Švicarski dnevnik Neue Zürcher Zeitung po drugi put analizira odnose lidera SNSD-a i člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika i Viktora Orbana, mađarskog premijera. Ovoga puta u tekstu pod naslovom “Kriza u BiH: Orban traži istomišljenike za ‘ililiberalni savez’ na Balkanu”, Volker Pabst u uvodu svog teksta piše da Milorad Dodik nema toliko zagovornika u Europskoj uniji, ali da može računati na jednog saveznika, te upoznaje čitaoce s činjenicom da je Orban obećao Republici Srpskoj pomoć od 100 miliona eura.
– Ovo je veliki novac za područje u kojem još živi nešto više od milion ljudi. Sredstva će biti stavljena na raspolaganje malim i srednjim preduzećima. Nije to bio prvi put da je Orban javno podržao Dodika. Dvojica lidera su se sastala nekoliko puta ove godine. Početkom novembra, kada je kriza oko otcjepljenja već bila u punom jeku, mađarski premijer otputovao je sa visokom delegacijom u Republiku Srpsku. Dodik je u septembru gostovao na samitu u Budimpešti. Mađarski premijer već duže vrijeme vodi aktivnu balkansku politiku i primjetno je proširio utjecaj svoje zemlje u regionu uz podršku istomišljenika, piše Pabst.
NZZ podsjeća i na slučaj bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog, koji je dobio azil u Mađarskoj nakon što je pobjegao od pravde u svojoj zemlji. Istodobno se izvještava da su mađarske kompanije kupile udjele u medijima bliskim slovenskom premijeru Janezu Janši i Nikoli Gruevskom. Posebno se ističe povezanost i utjecaj koji Orban ima u odnosima sa Srbijom, odnosno s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a sve na temelju mađarskog stanovništva koje živi u Vojvodini.
– Međutim, upitno je da li se Orban zaista prvenstveno bavi stabilizacijom regiona. Uostalom, Dodik je trenutno jedan od najvećih destabilizujućih faktora. Ideološki sukob sa Briselom će vjerovatno biti u prvom planu. Orban pokušava da stvori ‘iliberalnu alijansu’ na Balkanu, kaže za NZZ Toby Vogel, stručnjak za Balkan.
Švicarski dnevnik bavi se i jednom od najvažnijih tema vezanih uz proširenje Unije na Balkan, a to je uloga povjerenika za proširenje Olivera Varhelyija u cijelom procesu.
– Politika proširenja je pri kraju, alternativna strategija za povezivanje regiona se ne nazire. Činjenica da to zemljama kao što su Rusija, Kina ili Turska daje dodatni manevarski prostor je problem već dugi niz godina. Orban također zna kako iskoristiti ovu stratešku prazninu za svoju regionalnu politiku. Najodlučniji pozivi za prijem država Zapadnog Balkana trenutno stižu iz Budimpešte. Nije slučajno što je Orbanovom bliskom savezniku Oliveru Varhelyiju u Komisiji povjeren dosije o proširenju. Varhelyi jača i Dodikova leđa. Komesar za proširenje, kako se saznaje iz transkripta razgovora koji je procurio u javnost, odgovornost za nedavnu krizu pripisuje bivšem visokom predstavniku Valentinu Inzku. U prilično sumnjivom potezu, Inzko je posljednjeg dana svog mandata donio zakon koji kriminalizira poricanje genocida u Bosni i Hercegovini. Dodik, koji je više puta negirao da je u Srebrenici bio genocid, to je shvatio kao povod za svoje nedavne korake protiv zajedničke države, zaključuje Pabst.
