Objašenjene struke: Zašto pad cijena nafte na svjetskom tržištu ne znači i automatski pad cijena goriva u BiH

Cijene sirove nafte na svjetskim burzama posljednjih su dana u padu, međutim ovaj pad na svjetskim tržištima nije praćen padom cijena na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini. Naprotiv, cijene goriva u našoj zemlji rastu gotovo svakodnevno.

Portal Klix.ba obavio je razgovor sa Milenkom Boškovićem, predsjednikom Udruženja trgovaca naftnim derivatima Federacije BiH, koji je pojasnio zašto pad cijena na svjetskim burzama ne utječe automatski na cijene na domaćem tržištu.

“Ako neko očekuje da cijene goriva na pumpama u BiH padnu čim se cijena nafte na berzi u New Yorku ili na berzi u Londonu smanji, onda je u zabludi. To se ne može desiti odmah zato što i naši dobavljači imaju zalihe, a sirova nafta dok dođe do prerađene mora proći kroz rafinerijski ciklus koji traje 45 do 90 dana”, kazao je Bošković za Klix.ba.

Pojasnio je i kako Bosna i Hercegovina ne dobija gorivo niti sa Londonske niti sa Njujorške berze.

“Mi smo vezani za evropsku berzu i kao i zemlje u okruženju koristimo rusku sirovu naftu. Naši snabdjevači su Mađarska, Hrvatska, Slovenija, jedan dio je išao preko Crne Gore i Srbije. Sve te rafinerije koriste kao sirovinu rusku naftu i ona se prvo treba dovući do rafinerija i nakon toga se preradi, pa se onda treba uvesti u zemlju. S obzirom na to da mi nemamo ni rezervi, ni svoju rafineriju, niti svoju sirovu naftu onda u potpunosti zavisimo od drugih”, kazao je Bošković.

Podsjetio je Bošković kako je svjetska naftna kompanija Shell još 1974. godine vršila istraživanja na području BiH, te kako su ustanovili da Livanjska regija i Tuzlanski kanton leže na sirovoj nafti.

“Prethodna Federalna vlada još je nešto i radila po tom pitanju, međutim, aktuelna vlast je to sve obustavila i mi danas nemamo niti jednu bušotinu na području naše zemlje. Šteta, jer bi nam to sada mnogo značilo”, kaže Bošković.

U proteklom periodu, nastavio je, cijena na berzi pala je za 20-ak feninga, međutim, dobavljači iz okruženja imali su zaliha, a naftnim kompanijama smanjili su cijenu za 2 do 3 feninga.

“Postepen je trend pada, a ako se on nastavi i narednih dana to će onda osjetiti i trgovci. Mi kupujemo gorivo na istom mjestu gdje kupuju i Italija, Slovenija, Hrvatska, Srbija i ostali, a sve zemlje u okruženju imaju za po marku makar skuplje gorivo”, istakao je Bošković.

Dakle, formiranje cijena goriva ovisi o mnogim faktorima, a, kako se ranije pisalo, pad cijena nafte na svjetskom tržištu ne može automatski utjecati na pad cijena na benzinskim pumpama u našoj zemlji. Da bi se to dogodilo, tankerima treba vremena da potroše zalihe koje imaju, a koje su kupljene po višim cijenama. Također, cijene nafte, kako je rekao Bošković, naša zemlja ne treba gledati na londonske i njujorške burze, već na europske burze o kojima ovisi cijena u BiH.

Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u Federaciji BiH do sada je bila 2,80 KM za benzin i 3,05 KM po litri dizel goriva.

“Raspon maloprodajnih cijena naftnih derivata je od 2,56 do 3,16 KM po litri benzina i 2,66 do 3,61 KM po litri dizela”, navode iz ministarstva.