Europski parlament usvojio je u srijedu Izvješće o vanjskoj i sigurnosnoj politici u kojem poziva na provedbu izbornih reformi u BiH kako bi se osigurala ravnopravnost konstitutivnih naroda, ali je istodobno izrazio “zabrinutost” predstavljenim amandmanima na izborni zakon od strane visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu europarlamentarci su usvojili izvješće građanina Davida McAllistera o vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a, koje se bavi i jugoistočnom Europom.
Što se tiče pitanja Bosne i Hercegovine, politički čelnici su pozvani da provedu “sveobuhvatan paket reformi uključujući izborne reforme u vezi s odlukama domaćih i međunarodnih sudova kako bi se osigurala načela jednakosti i nediskriminacije za sve građane i konstitutivne narode”.
Zastupnica HDZ-a Željana Zovko zadovoljna je izvještajem i ističe kako je “veliki uspjeh što su uspjeli spriječiti da se konstitutivnost izbaci iz izvještaja o vanjskoj i sigurnosnoj politici”.
– To je (poštivanje konstitutivnosti naroda) ključna stvar za mir i stabilnost BiH, a to neki s lijevog spektra apsolutno još uvijek ne razumiju, kazala je Hini, dodajući da je poštivanje jednakopravnosti konstitutivnih naroda i sigurnosno pitanje.
Međutim, izvješće također kritizira odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je promijenio način izbora izaslanika u Dom naroda u izbornoj noći prošlog oktobra.
EP “izražava zabrinutost u vezi s trenutkom, sadržajem i načinom na koji su izmijenjeni izborni zakon Bosne i Hercegovine i Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da je Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu izmjene predložio na dan izbora, što bi moglo ugroziti demokratski legitimitet i učvrstiti etno-nacionalizam”, stoji u izvještaju.
Zovko smatra da se u ovoj odredbi “vidi nerazumijevanje lijevog spektra”.
– Ja bi zato tražila od mojih kolega iz Hrvatske da se malo potrude da objasne da je to bitno za mir i sigurnost Bosne i Hercegovine – sve ono što je Schmidt napravio i ono što je konstitutivnost, a zna se tko je u Odboru za vanjsku politiku i tko bi trebao tu pedagogiju da radi, poručuje Zovko.
– Dosta sam bijesna na to koliko se još uvijek ne razumije u kojoj mjeri je to sigurnosno pitanje, dodala je.
Uz Zovko, koja je potpredsjednica, i njezinu stranačku kolegicu Sunčanu Glavak, među hrvatskim predstavnicima je i član SDP-ovog Odbora za vanjsku politiku Tonino Picula, socijalista i demokrata.
Picula je kazao Hini da u Europskom parlamentu dio zastupnika smatra kako “za BiH postoji izlaz iz permanentne krize u kojoj se nalazi već najmanje desetak godina da se eventualno da prevlast jednoj ili drugoj političkoj opciji, što naravno nije izlaz iz krize jer pored tri konstitutivna naroda u BiH postoji i četvrti faktor, a to je međunarodna zajednica”.
On podržava spomenute odluke Christiana Schmidta. “Pokazalo se da je bez intervencije visokog predstavnika pa i nekih država članica Vijeća za implementaciju mira napredak u BiH teško ostvariv”, kazao je.
Prigovor HDZ-ove zastupnice Zovko zastupnicima “lijevog spektra” Picula odbacuje i podsjeća da u njegovom nedavnom izvještaju o širenju EU-a mjesta nisu našle ideje o brisanju konstitutivnosti naroda BiH.
– U zadnjem izvještaju sam učinio sve da moja politička skupina odbaci amandman Zelenih kojim se tražilo brisanje reference o konstitutivnosti i autor sam preporuka Europskog parlamenta o novoj strategiji proširenja EU-a u kojem slične ideje – osuda poteza visokog predstavnika ili brisanje konstitutivnih naroda – nisu prošle, napominje Picula.
Picula smatra da je vezivanje politike Hrvata u BiH uz čelnika Republike Srpske pogrešno te tvrdi da Zovko “često nailazi na otpore svojim nekim pogledima kako bi trebalo uređivati stvari u BiH”.
– Prije svega ja smatram da je vezivanje uz Milorada Dodika krajnje štetno po integritet BiH, a nisam osobito siguran da koristi interesima Hrvata u BiH, dodaje.