Jučer je izdato zajedničko zaopštenje OSCE-a u Bosni i Hercegovini, Ured visokog predstavnika, ambasada Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Kraljevine Švedske kao i predsjednik Ureda OESC-a, u kojem se pozdravlja odluka CIK-a BiH. Izborno povjerenstvo odlučilo je poništiti izbore u Doboju i Srebrenici nakon otkrivanja ozbiljnih nepravilnosti u izbornom procesu.
“Pozivamo vlasti da odmah istraže prijavljene navode o izbornoj prijevari. Naše organizacije / veleposlanstva nastavit će surađivati s CIK-om i drugim relevantnim agencijama na poboljšanju izbornog procesa u BiH, kako bi osigurali da budući izbori budu u skladu s relevantnim međunarodnim standardima, uključujući preporuke OSCE-a / ODHIR-a i GRECO-a. U tu svrhu važno je da vlasti u BiH počnu raditi na neophodnim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, kroz otvoren i sveobuhvatan postupak”, navodi se u priopćenju.
U izjavi se također najoštrije osuđuje napad predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika na člana CIK-a Vanju Bjelicu-Prutinu i, što je još važnije, poziva se Tužiteljstvo da istraži postoji li osnova da se Dodik krivično goni zbog svog neprimjerenog ponašanja.
“Maliciozni i lični napadi na člana nezavisne institucije su neprihvatljivi i zaslužuju da budu dalje ispitani od strane nadležnih institucija u BiH što je prije moguće. Visoki zvaničnici imaju dodatnu obavezu da se uzdrže od malicioznih i uvredljivih izjava zbog svog statusa u društvu i ozbiljnih posljedica koje mogu biti uzrokovane takvom retorikom. Nezadovoljstvo institucionalnim odlukama treba rješavati putem institucionalnih pravnih lijekova umjesto putem prijetećih izjava i ličnih napada. Pozivamo sve izabrane lidere da preuzmu odgovornost za zadatak koji im predstoji, a to je angažovanje u odgovornom dijalogu i provedbi reformi izbornog integriteta u toku 2021. godine”, navodi se u zajedničkoj izjavi Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, Ureda visokog predstavnika u BiH i ambasade SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i ambasada Kraljevine Švedske u BiH, kao države koja predsjedava OSCE-om.
Međutim, vrijedno je napomenuti da među potpisnicima nisu ambasade zemalja Europske unije, osim Švedske, ali u izvornom dokumentu izjave, kao i u prijevodu, istom za Švedsku, jasno je navedeno da djeluje “kao predsjedatelj OSCE-a”.
Ovdje se uglavnom pozivamo na ambasade triju europskih zemalja – Njemačke, Francuske i Italije. Tri države koje su također članice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, kojima OHR-u daje političke smjernice, potpisnice su ove izjave. Međutim, to ne znači da ambasade ove tri države stoje iza ove izjave, jer su američka i britanska veleposlanstva također članovi PIC-a i supotpisnici dokumenata.
Teško je znati ima li ova činjenica veze s najavljenom promjenom šefa OHR-a. Međutim, nekoliko detalja je vrlo istaknuto. Njemačka je, kao najjača zemlja EU, bila glavni junak promjene i predložila svog kandidata Christiana Schmidta. Francuska je na čelu s Macronom promicala politiku “europskog suvereniteta” koja se najviše bavila odvajanjem i smanjenjem ovisnosti o SAD-u i dobila je njemačku potporu. Istodobno, sve su blizi odnosi sa Putinovom Rusijom. U tom smjeru se vidi i želja Njemačke za većim utjecajem u BiH. Prisjetimo se odgovora iz Berlina na jednoglasni sastanak predstavnika Srbije i Kosova u Washingtonu.
Upravo u tim geostrateškim okolnostima, njemačkoj inicijativi za Inzkov odlazak i dolazak Schmidta, znalo se da to ne bi moglo biti bez potpore SAD-a i Rusije. I domaći i njemački mediji raspravljali su o njemačkom pokušaju dobivanja ruske podrške za imenovanje Schmidta, iako je Rusija jasno podržala ukidanje OHR-a.
Budući da Rusija već dugo podržava Milorada Dodika, kritike na njegov račun iz Njemačke neće odjeknuti ugodno u Moskvi.
S druge strane, problem je kako uskladiti promjenu u vodstvu OHR-a. Trenutno Schmidtova kandidatura nije sigurna potvrda njegovog pojavljivanja. Nedavno je visoki predstavnik Inzko tajno i diplomatski rekao Nijemcima da trebaju biti strpljivi, jer nije sve tako jednostavno u međunarodnoj zajednici u Bosni i Hercegovini, ali također je i većih razmjera, te treba poprimiti nove mogućnosti uzimajući u obzir administraciju novog američkog predsjednika Joea Bidena.
Za sada je sigurno jedino da ćemo većinu ovih složenih odgovora o međunarodnim poslovima dobiti u toku 2021. godine.
