Još za vrijeme drugog osmanskog vladara, Orhana, počinje se kovati srebreni i bakreni novac. Na jednoj strani novca bilo je napisano: “Kelime-i šehadet”, dok je druga strana bila posvećena samom sultanu. Takvu praksu naslijedili su i budući osmanski vladari.
Kao mjesto kovanja svoga novca Osmanlije su odabrale i Bosnu, te prvi period kovanja osmanskog novca u Bosni traje od 1520. do 1595. godine, a kovane su zlatne altine i srebrene aspre u Čajniču i Srebrenici. Nakon toga od 1623. do 1640. godine, aspre se kuju i u Sarajevu. Bakreni osmanski novac se kovao u Sarajevu sve do 1699. godine.