Glavna tema sjednice Vijeća Europske unije prije dva dana u kontekstu Bosne i Hercegovine bile su sankcije za destabilizirajuće faktore iz Republike Srpske i reforme u vezi s izbornim i ustavnim zakonom.
I dok je fokus prebačen na narativ o sankcijama, tema izborne reforme ovoga puta ima barem neku utemeljenost. Međutim, razgovaralo se o aktualnim izazovima. Ipak, nema dogovora, a vrijeme ističe.
U BiH je naširoko propagirana ideja o održavanju izbora bez obzira na izbornu reformu. To je omogućio viši predstavnik Christian Schmidt. I većina stranaka se slaže da izbore ne treba odgađati.
Međutim, iz nekih međunarodnih krugova kružila je ideja da je odgoda također opcija da se ostavi malo prostora za dogovor i reformu. Hrvatska je s poznatim stavovima javno podržala opciju odgode izbora dok se ne riješi pitanje izbornog zakona. Taj je stav nedugo nakon sastanka u Bruxellesu potvrdio i ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman. No, utvrdio je i da većina članica EU podržava hrvatsku poziciju.
S druge strane, portal Klix.ba je iz svojih diplomatskih izvora saznajo da situacija na terenu nije takva. Samo su Hrvatska i Mađarska bile jasne i glasne oko odgode izbora u nedostatku sporazuma o izbornom zakonu. Među zemljama koje su razgovarale o potrebi održavanja izbora bez obzira na pregovore, a to je temelj demokracije, bile su Italija, Austrija, Belgija, Nizozemska, Njemačka i Švedska.
Druge zemlje nisu komentirale to pitanje tokom rasprave u ponedjeljak.
U takvom je stajalištu jasno da su Hrvatska i Mađarska usamljene u stavu da je potrebno odgoditi izbore dok se ne postigne dogovor. Zanimljivo je da su se te zemlje usprotivile i uvođenju sankcija Miloradu Dodiku. Konačna odluka o sankcijama EU bit će poznata krajem marta ili početkom aprila, s obzirom da je teško očekivati konsenzus, realnije bi bile pojedinačne državne sankcije.
A kad je izborni zakon u pitanju, vremena je sve manje. Političke stranke u BiH još nisu jedinstvene, a Centralna izborna komisija očekuje raspisivanje izbora početkom maja.
