Osim toga što je postao sjedište Bosanskog ejaleta, krajem XVIII stoljeća, u Travniku se otvaraju i prva sjedišta konzula. Obzirom da dolazi do slabljenja Osmanskog carstva strane države, u prvom redu Rusija i Austrija, nastoje iskoristiti takvo stanje i proširiti svoje posjede. I nagli uspon Francuske, pod Napoleonom, povećava interese prema Osmanskom carstvu. Formiranjem “Ilirske provincije” čime je Bosanski ejalet postao granica prema Francuskoj, dolazi do življe trgovine između istoka i zapada, čime je Bosna i Hercegovina dobila izuzetno veliki značaj.
Takvo stanje dovest će do otvaranja prvog stranog diplomatskog predstavništva u Bosni, od strane Francuske. Razlog tome su veliki teritorijalni gubici u ratu protiv Engleza u periodu od 1756. do 1763. godine, tako da je Francuska nastojala preko Osmanskog carstva kompenzirati svoje privredne gubitke. S toga je francuski konzul u Istanbulu Marie Dekorš 1793. godine predložio otvaranje “Konzularne agencije” u Travniku. Agencija je radila sve do 1797. godine, kada je ukinuta. Ona je osiguravala prijenos pasoša između Francuske i Osmanskog carstva i organizirala putovanja Francuza u Istanbul i iz Istanbula. Tim činom se postepeno počela razvijati i trgovinska veza između dvije države.
Da bi se trgovačka veza proširila, francuski konzul je osmanskim vlastima predložio otvaranje Konzulata u Travniku. Konzulat je otvoren 1806. godine i radio je sve do 1814. – do pada Napoleona. Za prvog konzula je imenovan Pier David. Izvještaji prvog konzula predstavljaju veoma važan izvor za proučavanje historije BiH prve polovine XIX stoljeća. U svojim izvještajima je naveo da ga je bosanski beglerbeg dočekao na najbolji mogući način, poklonivši njemu i njegovoj pratnji veliki broj skupocjenih darova. Ipak, doček od strane naroda je bio potpuno suprotan. Građani, vidno nezadovoljni raskoši, su ga u jednom periodu čak i otjerali iz Travnika, ali se naredne godine vratio. Konzul je i pored toga bio veoma ažuran, radeći na uspostavljanju dobih odnosa između Francuske i Osmanskog carstva. Uspio je da uspostavio trgovački put koji je išao preko Bosne na istok, čime su osigurane velike količine pamuka i dr. sirovina koje su Francuskoj, uslijed kontinentalne blokade, bile vidno neophodne.
Ovakvo stanje nije odgovaralo Austriji, pa je i ona požurila da otvori svoje predstavništvo u Travniku. Sultan je dao pristanak pa je konzulat otvoren 1807. godine. Za prvog konzula postavljen je Josip Miteser. Prijem austrijskog konzula je bio dosta hladnije, a ni doček naroda nije bio pozitivan. Primarni cilj austrijskog konzula je bio da ojača katolički puk u Bosanskom ejaletu i da ga približi austrijskoj strani. Porazom Napoleona povučen je francuski konzul, a na političku pozornicu stupa Austrija, skupa sa Rusijom, kao prvorazredne sile. Ipak, nakon sukoba sa bosanskim beglerbegom Dželaludin pašom konzulat je zatvoren u martu 1821. godine. Osim sukoba razlog zatvaranja konzulata je bio i sve agresivniji pristup Austrije prema Osmanskom carstvu. Međutim, Austriji će biti od interesa da ponovo otvori konzulat što će se i desiti 1850. godine. Ipak, već iste godine konzulat se seli u Sarajevo, a naredne godine se otvara Generalni konzulat Austrije u Sarajevu.