Srbija je spremna uložiti 70 miliona eura u izgradnju i još 35 milijuna eura u opremanje aerodroma Trebinje u Bosni i Hercegovini.
Vlasnik ove državne investicije inače bi trebala biti tvrtka Aerodromi Srbije koja upravlja aerodromima u Nišu i Kraljevu. U međuvremenu, ova dva aerodroma zajedno bilježe manji godišnji promet putnika od primjera radi aerodroma u Splitu.
Vlada Srbije, kao investitor, traži od svojih partnera izradu projekta za uzletno-sletnu stazu u dužini od 3 500 metara. To je jednako dužini uzletno-sletne staze aerodroma “Nikola Tesla” u Beogradu, nekoliko metara kraće od aerodroma u Sofiji, a osim toga, aerodrom u trebinjskom selu Taleža ne bi imao konkurenta ni za 500 kilometara zračne linije.
Iako je ideja o izgradnji aerodroma u Trebinju starija od izgradnje aerodroma u Dubrovniku, sumnje proizlaze iz prošlogodišnjeg dosluha ruskog predsjednika Vladimira Putina i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.
Četvrtog dana ruske agresije na Ukrajinu, ruski ministar vanjskih poslova pozvao se na ovaj sporazum i naredio Dodiku da počne provoditi dogovorene projekte.
Informacija koju je Al Jazeera objavila prošle godine također ukazuje da je riječ o političkom projektu te da je Vlada Srbije zatražila da kontrolu nad zračnim prostorom iznad Trebinja preuzme Agencija za kontrolu zračnog prometa BiH ili SMATSA (Agencija za kontrolu zračne plovidbe Srbije i Crne Gore, u kojoj Srbija ima 93 posto vlasništva).
Njihov je problem što je područje iznad Trebinja pod kontrolom Hrvatske službe zračne plovidbe zbog pristupnih ruta dubrovačkoj zračnoj luci. Cijeli projekt sada je ušao u novu fazu provedbe. Vijeće ministara BiH je početkom aprila odobrilo izgradnju i donijelo Odluku o proglašenju dijela carinske zone Bosne i Hercegovine “Slobodnom zonom Trebinje”, prvom te vrste na bh. strani, odnosno u entitetu RS, piše Slobodna Dalmacija.
Srbijanska premijerka Ana Brnabić izjavila je prošle sedmice na Međunarodnom sajmu privrede u Mostaru da ne razumije skepticizam koji je projekt izazvao u Hrvatskoj. Na kraju će i Dubrovnik imati koristi od toga, rekla je Brnabić.
Ne treba osporiti želju Trebinja da ima aerodrom. No, u planiranim dimenzijama, ovaj projekt ima samo jedno značenje – Srbija će u RS (BiH) izgraditi još jednu rusku bazu kakva već funkcionira u Nišu pod krinkom “Rusko-srpskog humanitarnog centra”.
Ruski djelatnici ovog centra još nisu dobili diplomatski status, iako je jednom “pitao” šef vanjske obavještajne službe SVR Sergej Nariškin. To je isto što je predsjednik Putin uoči agresije na Ukrajinu pred TV kamerama “trljao” riječima “Sergej, reci glasnije” (jer ovaj nije preko usta mogao prevaliti opravdanje za rusku invaziju).
