Počevši od XI stoljeća pečati su se koristili samo u ispravi crkvenih i svjetovnih dostojanstvenika – vladara i papa. U srednjovjekovnoj Bosni u početku su se koristili prsten pečat (annuhus) koji se utiskivao na kraju povelje, a od XI stoljeća se koristi viseći pečat (sigillum pendens). Obzirom da je falsificiranje pečata bila česta pojava, za takvu radnju su bile propisane stroge kazne, najčešće novčane pa i smrtne. Pored vladara, u Bosni su i hercezi imali svoje pečate, kao i župani. Najstariji do sada poznati pečat u Bosni je pečat bana Matije Ninoslava iz 1249. godine na prstenastoj gemi. Pečate zapadnog stila koriste vladari Kotromanići, zatim humski knezovi Kosače, Radinovići, Pavolovići i dr. Bosna je jedina južnoslavenska zemlja koja je imala cjelovitost srednjovjekovnih pečata bosanskih vladara. Gotovo svi bosanski vladari od bana Matije Ninoslava su imali svoje autentične pečate. Na njima su uglavnom bili raznorazni ukrasi: monogrami, grbovni simboli ili grbovi, portreti, likovi svetaca i likovne kompozicije.
