Političari iz RS-a pronašli novi način za blokadu NATO puta BiH: Sada im je sporno ime Komisije za integracijski proces

Prošlog mjeseca navršila se godina otkako je Predsjedništvo BiH donijelo odluku o prihvatanju dokumenta Program reformi, a koji je trebao značiti i nastavak puta za članstvo naše zemlje u NATO-savezu. Petog decembra su bile i dvije godine otkako je naša zemlja primljena u Akcioni program za članstvo – MAP.

Bosna i Hercegovina još nema kompletiranu integracijsku komisiju NATO-a i samim tim smo i dalje daleko od članstva u najveći vojni savez. Uz pristupanje Evropskoj uniji, ovo je jedan od prioritetnih ciljeva vanjske politike BiH, a podsjećamo, proces pristupanja NATO-u naša zemlja vodi još od 2006, od potpisivanja Partnerstva za mir. Prijedlozi organa uprava BiH su već odavno dostavljeni MVP-u, koji je pripremio odluku o formiranju Komisije za integracione procese. Međutim, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija tu tačku ne uvrštava u prijedlog dnevnog reda, kaže ministar odbrane BiH Sifet Podžić.

Nedostojan partner
– Kašnjenje je jedina posljedica političke odgovornosti onih struktura koje ne poštuju usvojene dokumente, Program reformi, a da ne govorimo o Zakonu o odbrani BiH. Kad je u pitanju stav NATO-a, nadam se da posljedica neće biti, osim što se i ovaj put pojedinci predstavljaju kao nedostojan partner za realizaciju preuzetih obaveza. Zbog njihove nadležnosti to se, nažalost, manifestira i na kredibilitet države u cjelini. Ako neko misli da NATO nije upoznat s našim radom, u zabludi je, jer je NATO-štab u Sarajevu partner u aktivnostima institucija BiH. Istupi gospodina Dodika (predsjedavajući Predsjedništva BiH, op. a) predstavljaju zanemarivanje činjenice da su sve relevantne državne institucije donijele odluke u vezi s opredjeljenjem za NATO. Njegov nedavni istup na sastanku s ministrom Lavrovom da ne prihvata ni mišljenje Evropske komisije znači i blokiranje evropskog puta BiH. Ovakvim stavom gospodina Dodika odugovlači se ono što će se sigurno jednog dana desiti. Što prije, to bolje, jer se time otvaraju vrata i prosperiteta za građane BiH i zaustavlja odlazak građana iz naše zemlje, ističe za Oslobođenje ministar Podžić.

Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH i predsjedavajući Komisije za integracijski proces NATO-a Josip Brkić mišljenja je da je formiranje komisije potrebno zbog izrade Programa reformi za 2020-2021.

– Da imamo povjerenstvo, mogli smo pristupiti tome s jedne strane, a s druge institucionalizirati odnos sa sjedištem NATO-a na ovoj tehničkoj razini. Mi kasnimo sa aktivnostima, no mislim da nas situacija oko Covida i nemogućnosti organizacije sastanaka uživo neće bitno poremetiti. Važno je da se imenovanje povjerenstva i prihvatanje evaluacije Programa reformi za 2020. dogode što je moguće ranije pred Vijeće ministara BiH, ističe Brkić i dodaje da su svi formalni uslovi za formiranje komisije zadovoljeni, kao i da su sve institucije BiH dale svoje predstavnike.

– Jako je važno da se BiH kreće dinamički naprijed u suradnji s NATO-om i da imamo institucionalnu suradnju. Kako će se povjerenstvo zvati, to ostavljam Vijeću ministara. Temeljno je važno da se formira čim prije, a samo ime ne određuje njegov karakter rada, navodi Brkić i napominje da naša zemlja s NATO-om imamo partnerski odnos.

Nema pritiska
– Oni ne vrše pritisak na nas, oni samo šalju poruke. Na nama je da sve ove reformske poslove koji se nalaze u dokumentu Programa reformi ispunjavamo. U čak 90% slučajeva su kompatibilne sa svim reformama koje BiH treba učiniti na putu za EU, kaže Brkić.

Vojni analitičar Đuro Kozar naglašava da će se komisija vrlo brzo formirati.

– NATO je strpljiv, nijednu zemlju ne tjera da uđe u članstvo. Mislim da nam neće uračunati i neke negativne poene što se komisija nije formirala i u mnogim stvarima nam je progledao kroz prste. Oni koji vrše opstrukcije, nek’ ne misle da će taj put zaustaviti, kaže Kozar i naglašava da ne može jedan entitet sprečavati državu da uđe u NATO.

– RS je sastavni dio BiH i on mora, bez obzira na njegove lidere koji to negiraju, poštivati državne odluke. RS nije u Srbiji, nego u BiH, i koliko god se to nekome sviđalo ili ne, on mora slijediti taj put, naglašava Kozar.

Konačnu odluku o ulasku BiH u NATO, u Bruxellesu će donijeti oba entiteta jer, kako ističe, više od 50% građana u oba entiteta je za to da BiH uđe u NATO.

Mirko Okolić, zamjenik ministra odbrane BiH, tvrdi da je sporan naziv Komisije, jer se “potpisivanjem Programa reformi krajem prošle godine, a koji je poslan u Bruxelles, ne kaže više NATO-integracije, nego saradnja s NATO-om”.

– Smatram da se ovaj problem oko naziva može riješiti isključivo dogovorom, a nikakvim ultimatumom. Predstavnici RS-a imaju samo jedan zahtjev, a to je da se promijeni naziv, jer se nigdje ne govori, odnosno ne prejudicira da će BiH biti članica NATO-a, nego da će to biti stvar daljih procedura, dogovora i saradnje. U tom cilju, ukoliko se bude našao kompromis, tim bolje, ukoliko ne, mi i dalje sarađujemo s NATO-om, jer mi tu saradnju realizujemo na više frontova već duži period, ističe Okolić.
U Parlamentu BiH prošle sedmice je održan i okrugli sto o temi “Euroatlantske integracije: Šta i kako dalje” s ciljem da se, nakon 66-godišnjeg zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO-a, razmijene mišljenja i stavovi o euroatlantskim integracijama i o tome kako učesnici okruglog stola vide BiH na tom putu.

Sporno ime
Asim Sarajlić, predsjedavajući delegacije Parlamentarne skupštine BiH u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, mišljenja je da opstrukcije dolaze od stranaka iz RS-a, posebno od Milorada Dodika.

– Teškom mukom se došlo do Programa reformi za 2019, uz svesrdnu pomoć američke ambasade i prijatelja BiH. Usvojili smo na nivou Predsjedništva taj program i u nekoj smo tzv. tihoj borbi oko izvještaja. Sastav je, mislim, dogovoren, imena su poznata, međutim, sporno je ime same komisije. Nadam se da ćemo naći neki kompromis i da ćemo ići naprijed, ističe Sarajlić.

Prema riječima Mije Krešića, zamjenika ministra sigurnosti, Vijeće ministara dvije godine nije usvojilo Izvještaj o radu niti program rada. Zastoj je evidentan i, kako naglašava, to se trebalo riješiti po formiranju Vijeća ministara, s obzirom na to da je BiH na NATO-putu.

– To je nešto što će pričiniti određeni zastoj, ali svjedoci smo da i mnoge druge stvari teško funkcioniraju. Neće to biti neka pretjerana šteta, ali bi bilo dobro da to bude što prije definirano i da imamo suradnju s NATO-om. Ne bih govorio ko sve koči formiranje komisije, nego ko najviše daje doprinos da to bude realizovano. Iz svega toga se može izaći uz jedan kvalitetan razgovor i kompromis. Šutnjom i optuživanjem druge ili treće strane, nećemo doći do bilo kakvog rješenja. Put BiH ka NATO-u se treba ubrzati i svi akteri se moraju daleko više posvetiti, biti spremniji kako bismo pronašli rješenje, naglašava Krešić.

Preuzeto sa oslobodjenje.ba