Politički analitičari: Rusija preko Republike Srpske svim silama želi spriječiti ulazak BiH u NATO i EU!

U svojoj analizi portala Emerging Europe piše da Rusija pod svaku cijenu želi spriječiti Bosnu i Hercegovinu u pristupu NATO-u i Europskoj uniji.

Autor, kojeg citiraju Vijesti.ba, u tekstu pod naslovom “Koliko utjecaja Rusija ima u Bosni i Hercegovini?” podsjeća da su u decembru 2020. članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić javno odbili sastanak sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim.

Rečeno je da je Europa u usponu i da je to gesta koja je još jednom otkrila kruti odnos između dviju strana u BiH – Bošnjačko-hrvatske federacije i Republke Srpske, te ponovo dovela u preispitanje ruski utjecaj u ovoj zemlji.

Kao jedan od razloga odbijanja sastanka s Lavrovom, Džaferović i Komšić naveli su prethodni jedan-na-jedan sastanak s predsjednikom Predsjedništva Miloradom Dodikom, u kojem nisu istaknuti simboli države BiH.

Reuf Bajrović, supredsjedatelj Američko-europskog saveza i bivši savezni ministar energetike, rudarstva i industrije, rekao je za Developing Europe da je taj potez poniženje za zemlju.

– Gospodin Lavrov očito je pogrešno procijenio moć Rusije u politici prema BiH. Službena izjava prava je izjava jer da se Komšić i Džaferović nisu nekako osvetili pretrpjeli bi politički poraz – objašnjava Bajrović.

Rusija nije bila zadovoljna ovim potezom. Slučajno ili ne, ruski državni energetski div Gazprom smanjio je opskrbu prirodnim plinom Bosni i Hercegovini za 50 posto. Međutim, normalna opskrba nastavljena je dan kasnije, a analitičari su se pitali je li sve samo nesporazum ili Rusija zaista želi poslati poruku.

– To je protumačeno kao tehnički problem, ali dobro znamo da Rusija često koristi plin kao svoje političko oružje – kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Dr. Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije, smatra da su to dublji problemi, navode Vijesti.ba. A jedan od njih je blokiranje britanske inicijative od strane Rusije u Ujedinjenim narodima, koja bi ubistvo 8 000 muškaraca i dječaka u Srebrenici priznala kao genocid.

Bećirović iz Evrope u razvoju, navodi da Rusija nije pokazala interes za razvoj odnosa s Bosnom i Hercegovinom, već se usredotočila na stranu Republike Srpske.

Međutim, Rusija je uložila značajan iznos u Bosnu i Hercegovinu. Prema Agenciji za promicanje stranih ulaganja, najveći priljev izravnih stranih ulaganja u zemlju dolazio je iz Rusije 2018. i 2019. godine.

No Bećirović kaže da je Rusija, navodno, jedan od najvećih ulagača, ali priroda tih ulaganja se uglavnom odnose na energetski sektor.

Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu, gradu u Republici Srpskoj, jedno je od najvećih ulaganja Rusije, ali zapravo posluje s gubitkom, javljaju lokalni mediji.

– Ulaganja su dobra za Rusiju jer povećavaju njezin politički utjecaj, a također su izvor novca za poslovne ljude bliske Putinu, koji često ulažu u Bosnu i Hercegovinu. Bajrović, navodi da je rafinerija u Bosanskom Brodu, najbolji dokaz da je ovo razorno ulaganje koje provodi Kina  jeftinim kreditima za preuzimanje infrastrukture u manje razvijenim zemljama.

Više nije tajna da Rusija ima velik utjecaj na zapadnom Balkanu, posebno u Srbiji. Analitičari ističu zaustavljanje članstva u NATO-u i potencijalno usporavanje članstva u EU kao dva moguća cilja.

– Posljednjih 10 godina Rusija pokušava razdvojiti Bosnu i Hercegovinu, koristeći političku dinamiku koju je stvorila EU, posebno Njemačka, slabeći politički i vojni mehanizam jamstva Dejtonskog sporazuma – Bajrović kaže da se podrška Rusije temelji na “separatističkoj politika” Dodika i njegove stranke.

– Putin zna da Bosna ne može ući u NATO ako ima problema s granicama kao u Ukrajini. Uspješna Bosna i Hercegovina problem je i za položaj Rusije u Srbiji, jer na taj način napokon nestaje san o velikoj Srbiji – zaključuje Bajrović.

Zijad Bećirović u potpunosti se slaže s ovim izjavama, ističući da je cilj Rusije spriječiti Bosnu i Hercegovinu u pristupu NATO-u.

– Postoje neke naznake da je drugi cilj usporiti pristupanje BiH Europskoj uniji. Entitet Republike Srpske transformiran je u neku vrstu balkanske Južne Osetije – prema Bećiroviću.

Čavalić se pita koliko Rusija zapravo može učiniti, s obzirom na to da se uglavnom fokusira samo na Republiku Srpsku.

– Ruski utjecaj u Federaciji vrlo je ograničen. Fokus ovog utjecaja je Republika Srpska, koja ograničava ukupnu sposobnost djelovanja i lobiranja u Bosni i Hercegovini – Čavalić je rekao da je više od 80 posto vanjske trgovine BiH povezano sa EU.

Prema Bajroviću, EU nije savršena u sprečavanju širenja ruskog utjecaja u regiji, prenose Vijesti.ba.

Čini se da je neograničena priprema EU-a za Putinovu politiku neograničena. Bajrović kaže da su se sva glavna ruska ulaganja u regiju dogodila tokom procesa pristupanja EU, bez protivljenja EU.

Ali dolazak novog američkog predsjednika Joea Bidena mogao bi potresati regiju, uključujući i BiH.

– Sve je jasnije da su stavovi Washingtona i Londona u vezi s Uredom visokog predstavnika i ulogom međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini dijametralno suprotni onome što Njemačka i Rusija žele – Bajrović.

Odlazak Angele Merkel mogao bi biti prilika za Bosnu i Hercegovinu, kako je rekao Bajrović, da njezin nasljednik možda neće imati političku podršku da se oduprije želji Washingtona da zemlju učini uspješnom.