Okupacijom Bosne od strane Osmanlija otpočeo je i proces ustrojstva osmanskih vojnih jedinica na prostoru nekadašnje Kraljevine Bosne. Po već ustaljenom konceptu formirane su standarne osmanske vojne jedinice i na našim prostorima. Tako su zapovjednici kapetanija, koje će biti formirane krajem XVI stoljeća, biti kapetani. Po pravilu su poticali iz najstarijih bošnjačkih porodica. Sve do njihovog ukidanja, oko kapetanija će biti skoncentrisana glavnina bosanske vojske. Prema dostupnoj osmanskoj dokumentaciji, tokom XVIII stoljeća u Bosanskom ejaletu, se za potrebe rata, moglo mobilisati do 60 000 ljudi, skupa sa vojnim formacijama, što je činilo između 6 i 7% ukupnog broja stanovnika Bosanskog ejaleta. Veoma važnu ulogu u odbrani granica Bosne odigralo je i vojno ustrojstvo koje je izgledalo ovako: a) džemat (14 do 96 ljudi); buljuk (10 do 100 ljudi) – oni su se dijelili na janjičarski buljuk do 100 ljudi, spahijski do 30 ljudi i posada utvrđenja do 10 ljudi; c) oda (5 do 10 ljudi) i d) bajrak (50 do 60 ljudi). U ovim vojnim formacijama bili su zastupljeni sljedeći vojni redovi: 1) janjičar: sultanovi i i domaći; 2) spahije: lokalne i pogranične; 3) gradsku posadu su činili: konjica (farisi), stražari (azapi), gradski čuvari (mustahfizi), noćni čuvari (asas ili hasas, pasvandžija ili pasmandžija), tobdžije, oklopnici (džebelija), čuvari klanca (derbendžije), dobrovoljci, poseban vojni red konjice i lahka konjica; 4) sejmeni i 5) mobilizirano stanovništvo (nefer).
Početna Blic zanimljivosti Položaj osmanskih trupa u Bosanskom ejaletu – koliko je Bosna mogla mobilizirati...
