I dok je termin Bošnjak tokom socijalističke Jugoslavije bio nevažeći i gotovo u potpunosti zanemaren, jedna sovjetska (ruska) publikacija pod nazivom “Kratkaja geografičeskaja enciklopedija”, izdana u Moskvi 1960. godine, spominje ovaj, u tom periodu, gotovo zanemaren termin. Pored sovjetskih i neke bugarske publikacije su navodile termin Bošnjak. U ovom štivu u Bosni i Hercegovini se razlikuje nacionalni sastav na Srbe, Hrvate i Bošnjake, uz objašnjenje da se pod terminom Bošnjaci podrazumijevaju zapravo Muslimani – Južni Slaveni. Ova sovjetska enciklopedija je podatke sa popisa stanovništva iz 1953. godine, koji se odnosi na “Jugoslavene – neopredjeljene” prepisala Bošnjacima. Gotovo identičnog stava je i još jedna sovjetska publikacija pod nazivom “Sovjetskaja istoričeskaja enciklopedija”, izdana u Moskvi 1962. godine, koja u BiH razlikuje Srbe, Hrvate i Bošnjake. Treba navesti još i etnološke publikacije “Osnovni etnografii” od Tokarova, “Narodi, rasi, kulturi”, od N. N. Čeboksarova i I. A. Čeboksarova i “Nekotorie aspekti sovremenih etničeskih procesov v Jugoslavii”, od Bromleja i Kašuba, koje također poznaju termin Bošnjak.
U publikaciji “Sovjetskaja istoričeskaja enciklopedija”, autori se dotiču veoma složenog problema nacionalne pripadnosti Muslimana – Južnih Slavena u BiH. Navode da su se u Jugoslaviji nazivali Bosancima ili Muslimanima, a “u našoj literaturi su poznati pod nazivom Bosanci ili Bošnjaci”. Osvrću se ukratko na situaciju poslije oslobođenja Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, napominjući, između ostalog, da je termin “Musliman” kao pojam etničke pripadnosti unesen i u ustav Socijalističke republike BiH. Autori tvrde da su se u razgovorima sa stanovnicima BiH i sa stanovnicima drugih republika osvjedočili o egzistenciji starog naziva Bosanac za muslimansko stanovništvo. Navode i da je termin Bosanac rasprostranjen i jednako za bosanske Srbe i bosanske Hrvate, tako da on ne može, u tom vremenu, biti samo odrednica za Muslimane. Bosanac služi samo kao termin za domovinsku pripadnost u Bosni (i Hercegovini). Stoji i to da su ranije, u konfrontaciji sa Osmanlijama i drugim grupama koje nisu bile južnoslavenskog etničkog porijekla, Muslimani svoj identitet manifestovali kroz bošnjaštvo.
