Prijedlozi izmjena Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH koje visoki predstavnik Christian Schmidt planira nametnuti došli su, kako Klix.ba saznaje iz više povjerljivih izvora, od hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana.
Ovakav podatak ne čudi ako se uzme u obzir sadržaj planiranih promjena i atmosfera javne prisutnosti u razdoblju prije, nakon propalih političkih pregovora.
Još tada, u martu i aprilu, nakon što je postalo jasno da dogovora o izmjenama Izbornog zakona opet neće biti, hrvatski su političari pokazali da će politički lobisti krenuti istim smjerom. I Grlić Radman i hrvatski predsjednik Zoran Milanović bili su vrlo jasni da treba pritisnuti Schmidta.
Zanimljivo je ponašanje koje se dogodilo u sljedećoj fazi u vidu lobiranja u Briselu i od strane raznih pojedinaca i diplomata. No, nakon što sve to nije uspjelo, potpuno očekivano, kao posljednji kec u rukavu ostao im je Christian Schmidt.
Iznenađuje nekorektno ponašanje Ureda visokog predstavnika koji više dana nije našao za shodno obavijestiti javnost o planiranim promjenama, koje bi trajno promijenile raspodjelu ovlasti političke vlasti u Bosni i Hercegovini. Umjesto toga, odlučili su konzultirati samo jednu stranu u Bosni i Hercegovini.
Ono što je potvrđeno jeste da je Grlić Radman tekst poslao OHR-u početkom jula. Nakon toga na njemu su radili pravnici iz Schmidtovog ureda, a kako se vidi iz dokumenta koji je nedavno objavljen, završen je 19. jula, kada je očigledno bio spreman za nametanje.
Nakon što je to dospjelo u javnost, Schmidt je dobio dosta kritika u Bosni i Hercegovini, ali i iz drugih zemalja poput Njemačke, koje su se nedavno oštro usprotivile hrvatskom i srpskom uplitanju u pitanje BiH.
O dokumentu je hrvatski premijer Andrej Plenković, skoro pobjednički, kazao da riječ tek o prvom koraku. Sve to upućuje na dobro isplaniranu agendu.
Najveću podršku za donošenje ovakvih izmjena, Schmidt je dobio od Amerike, odnosno kako saznajemo, od njenih pojedinaca – bivšeg američkog izaslanika za Izborni zakon BiH Matthewa Palmera i američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan Gabriela Escobara.