Pravnom borbom zbog Trgovske gore prijeti se duže od dvije godine, a šta je konkretno urađeno

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac kazao je kako treba čuvati dobre bilateralne odnose s Hrvatskom, ali ukoliko Hrvatska nastavi potencirati izgradnju odlagališta za nuklearni i radioaktivni otpad na Trgovskoj gori, BiH će tražiti pravnu zaštitu.

Košarac je ovo izjavio prije dvije godine, tačnije u januaru 2021. U 2020. godini su formirani Pravni tim i Ekspertski tim koji se bave problematikom odlaganja nuklearnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori u Hrvatskoj, na granici s BiH.

Postavlja se pitanje šta je urađeno za ovih dvije, dvije i po godine. Do danas jedino šta je konkretno urađeno, prema riječima predsjedavajućeg Ekspertnog tima Emira Dizdarevića, jeste da je sačinjena Strategija pravne zaštite interesa Bosne i Hercegovine u vezi s pitanjem Trgovske gore.

Strategiju je Pravni tim izradio u julu prošle godine.

U njoj su navedene mogućnosti koje BiH ima, između ostalog podnošenje tužbe protiv Hrvatske Međunarodnom sudu pravde u Hagu, pokretanje postupka pred Evropskim sudom za ljudska prava, obavještavanje UN-a o međunarodnom sporu s Hrvatskom i time iznošenje spora na rješavanje pred UN-om.

Navedeno je da bi se BiH trebala obratiti Komitetu za implementaciju Espoo konvencije (Konvencija o procjeni okolinskih utjecaja u prekograničnom kontekstu), a spominje se i Komisija za međunarodno pravo UN-a.

Na pitanje zašto nisu podnesene nikakve tužbe, Borislav Bojić, savjetnik ministra Staše Košarca, odgovorio je da nema pravnog osnova, ali da se sada kreće s konkretnijim potezima.

Institucije su se sada aktivirale nakon što je Hrvatska uputila dopis i BiH ima 30 dana roka da se izjasni želi li učestvovati u postupku procjene utjecaja na okoliš i izrade studije. Dokument je datiran na 6. februar, ali je u Ministarstvo vanjskih poslova BiH stiglo 28. februara.

Kako nam je pojasnio Dizdarević, na osnovu studije potom Hrvatska traži okolinsku dozvolu pa onda i građevinsku.

– To su procesi koji traju. Možda je i naša strana trebala biti proaktivnija. Ali sada je momenat i gdje će krenuti s naše strane istraživanja – dodao je Dizdarević.

Bojić je nakon dopisa iz Hrvatske najavio hitnu sjednicu Pravnog tima za – utorak.

– Ekspertni tim će se izjasniti, dati primjedbe na sadržaj studije utjecaja na okoliš, šta ona treba da sadrži, i to reći Pravnom timu. Bit će i sastanak s predstavnicima lokalne zajednice u Bosanskom Novom da se upoznaju sa svojim pravima.

Ovdje se radi o povredi ljudskih prava. Za to se trebaju građani obratiti susjednoj državi. Odlaganje nuklearnog otpada na Trgovskoj gori ima više utjecaja na BiH nego na Hrvatsku jer je naše naseljeno mjesto bliže toj lokaciji nego njihovo – kazao je Bojić.

U više navrata je isticano da se strahuje od posljedica odlaganja nuklearnog i radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori po 13 općina u BiH u slivu rijeke Une, te na 222.319 stanovnika koji žive na tom području.

Bojić je ustvrdio da BiH ima dovoljno kapaciteta da odgovori Hrvatskoj.

– Ima i drugih načina borbe, mi nećemo da propustimo nijedan – dodao je Bojić.

Napomenuo je da će BiH imati osnova za tužbu kada se iscrpe mogućnosti Espoo konvencije, Aarhus konvencije i drugih.