Bosna i Hercegovina može postati kandidat za članstvo u EU prije kraja ove godine, ali uvjet je da državne institucije profunkcionišu, počnu rješavati 14 ključnih prioriteta i pokažu usklađenost svoje vanjske politike s vanjskom politikom EU, saznaju Nezavisne.
Ova vijest nije veliko iznenađenje s obzirom na izjave europskih dužnosnika od ranije, tačnije otkako je počeo rat u Ukrajini, jer EU želi pokazati da ima potpunu kontrolu i kontrolu utjecaja u našoj regiji.
Posljednju rečenicu u nizu takvih izjava dala je Analena Berbok, njemačka ministrica vanjskih poslova, tokom svog posjeta Sarajevu.
“Došla sam s jasnom porukom: Njemačka će ovdje, u vašoj zemlji i na zapadnom Balkanu pokazati više prisutnosti. Zbog toga smo prvi put imenovali posebnog izaslanika Vlade Njemačke za zapadni Balkan”, rekla je ona.
Podsjetimo, “Nezavisne” su prve ekskluzivno objavile da je na tu funkciju, deset dana prije službene potvrde, imenovan Manuel Saracin, političar Zelenih.
Berbokova je na konferenciji za novinare u Sarajevu rekla da je Saracinova misija da Zapadni Balkan zadrži visoko na njemačkom dnevnom redu. Ona ističe da je jedini razlog zbog kojeg sada dolazi na zapadni Balkan činjenica da je u Ukrajini rat. Podsjetimo, “Nezavisne” pišu da Njemačka planira snažnije angažirati u regiji kako bi spriječila širenje krize iz Ukrajine u regiju.
“Nezavisne” su prošle godine prve u BiH najavile samit između ruskog i američkog predsjednika, a upravo je Njemačka snažno insistirala da dođe do dogovora velikih sila. Međutim, nakon što su pregovori propali, a Rusija počela vojnu akciju u Ukrajini, došlo je do potpunog geopolitičkog preokreta u Njemačkoj, koji se sada odražava i na naš region.
Što se tiče kandidature za BiH, kako se doznaje iz “Nezavisnih”, Njemačka smatra da će sada lakše uvjeriti skeptičnije članice EU, poput Nizozemske i Francuske, da ubrzaju proces, pogotovo kada bude snažnije zapadnjačko prisustvo Eufora i kroz diplomaciju, dodatno motivirati domaće političare da se posvete reformama, posebice onima u 14 prioriteta Europske komisije.
Faris Kočan, stručnjak za proširenje i zapadni Balkan iz Slovenije, za “Nezavisne” je rekao da je prije samo petnaest dana bilo nezamislivo forsirati ulazak BiH u EU, ali Ukrajina je sve promijenila.
“Kandidatski status bi bio jako dobar signal i relativno neproblematičan za EU, jer zeleno svjetlo ne znači ništa drugo osim proces dugog pregovaranja. Tako da u tom smislu je to realno, ali ne mogu u ovom trenutku reći hoće li za taj kandidatski status biti važnija Rusija ili vraćanje predstavnika RS u državne institucije”, smatra on.
S druge, pak, strane, Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, skeptičan je da će BiH do kraja godine uspjeti doći do kandidatskog statusa.
“U ovom trenutku ne vidim naznake da bi Europska komisija mogla promijeniti svoju raniju poziciju, a zemlje članice još manje. Umjesto traženja kandidatskog statusa, BiH kao i sve zemlje zapadnog Balkana bi učinile i sebi i EU uslugu ukoliko bi baš u ovom trenutku tražile pojašnjenje od EU šta je to realni, ostvarivi i međusobno korisni cilj kojem zemlje regiona mogu da teže i koji mogu ostvariti ako provode reforme i usklađuju se sa EU, u narednih pet do sedam godina”, kaže on za “Nezavisne”.
Ćerimagić kaže da je BiH trebalo još prije desetak godina da dobije kandidatski status i otvori pregovore o članstvu.
“EU je već kazala vlastima u BiH da bi uz usvajanje tri zakona vezana za pravosuđe i borbu protiv korupcije, provedbu izmjena Izbornog zakona i s time povezanih ustavnih promjena, BiH mogla računati na preporuku Europske komisije o kandidatskom statusu za BiH. Onda bi se zemlje članice EU jednoglasno morale saglasiti da takvu odluku i donesu”, kaže on.
Napredak ka Evropskoj uniji komentarisao je i Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, nakon sastanka s Oliverom Varheljijem, evropskim komesarom za proširenje, istakavši da od ubrzanog članstva BiH u EU nema ništa.
“Varhelji insistira na funkcionalnosti u BiH kako bi EU mogla da nastavi sa svojim razvojnim projektima. Jasno je rečeno, ako budu primorani, da to neće biti samo kažnjavanje Republike Srpske, nego obustava pomoći za BiH, što je razlog da sjednemo i raščistimo u BiH neke stvari”, rekao je Dodik.
