Vanjsku politiku Bosne i Hercegovine, prema Ustavu i zakonu, kreira Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, a provodi Vijeće ministara, u ovom slučaju Ministarstvo vanjskih poslova.
U praktičnom smislu to znači da Denis Bećirović, Željko Komšić i Željka Cvijanović stoje iznad bilo kakvih vanjskopolitičkih pravaca koji su definirani stranačkim dogovorima o formiranju vlasti.
Osim toga, može se reći da stranački dogovori koji rješavaju pitanje vanjske politike Bosne i Hercegovine predstavljaju miješanje u ustavnu nadležnost države.
S obzirom da su integracije u NATO jedan od ključnih prioriteta vanjske politike Bosne i Hercegovine, definirane Strategijom vanjske politike koju je usvojilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i člankom 84. Zakona o obrani, postavlja se pitanje kako je moguće da ovo pitanje od najvećeg značaja za državu, a koje je u nadležnosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine, procjenjuje se bez uplitanja Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić zatražio je jučer od kandidatkinje za mandatarku novog saziva Vijeća ministara da pojasni šta se događa s NATO integracijama i je li u njenom programu predviđeno povećanje proračuna za obranu.
No, drugi probosanski član Predsjedništva BiH Denis Bećirović još uvijek nije objavio nikakve dodatne detalje u vezi s NATO putem koji bi Borjana Krišto trebala ponuditi kao kandidatkinja nove političke koalicije, pa se stječe dojam da Bećirović nadležnost Predsjedništva BiH u oblasti vanjskopolitičke politike prepušta stranačkim tijelima i ulazi u ulogu pukog izvršitelja političke volje stranačkih lidera.
To se svakako razlikuje od Bećirovićevih proklamiranih stavova da vanjska politika Bosne i Hercegovine neće biti vođena uskostranačkim već državnim interesima.
No, još uvijek nije kasno da se Bećirović probudi i ne dopusti političkim partijama da se poigravaju i uzurpiraju nadležnosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine.