Dok Srbija još uvijek razmišlja hoće li uvesti sankcije Rusiji, Europska unija sve više šalje poruke da će o toj odluci ovisiti sljedeći pregovori zemlje za članstvo u toj zajednici.
Na pitanje koliko je bilo realno odgoditi razgovore, glasnogovornica EU-a Ana Pisonero za Nova.rs je rekla da su odluke o proširenju u rukama zemalja članica, ali da se od ove zemlje očekuje da uskladi svoju spoljnu politiku sa Briselom.
Unatoč tome što je više od 20 godina deklarirana na europskom putu, Srbija je još uvijek daleko od punopravne članice EU. Na tu činjenicu utječu brojni čimbenici, uključujući dosadašnje probleme u suradnji sa sudom u Haagu, neriješen status Kosova, nedostatak vladavine prava i demokracije, sporo provođenje reformi, ali i bliskost sa Kinom i Rusijom.
S obzirom na sve okolnosti, ne čudi previše da je Srbija, kao zemlja kandidat za članstvo u EU, otvorila 22 od 35 poglavlja, a privremeno zatvorila dva koja se odnose na znanost, te istraživanje, obrazovanje i kulturu.
Portparolka EU Ana Pisonero rekla je za “Novu” da ta zajednica očekuje od naše države da se postepeno uskladi sa njihovom spoljnom politikom.
“EU je najoštrije osudila ničim izazvanu i neopravdanu vojnu agresiju Rusije na Ukrajinu i uvela je opsežne pakete sankcija ruskom i bjeloruskom režimu, ciljajući na pojedince, institucije i kompanije. Time je EU poslala jasnu poruku da podrška ruskoj invaziji košta. Sankcije EU u vezi sa postupcima Rusije, kojima se podriva teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine ostaju pod stalnim nadzorom. Bilo koju odluku o uvođenju dodatnih mjera Rusiji ili njenim pristalicama donosi Savjet jednoglasno”, navodi ona.
Pisonero podsjeća da se Srbija usaglasila sa Deklaracijom visokog predstavnika EU kojom se oštro osuđuje odluka Vladimira Putina da prizna Donjeck i Lugansk kao nezavisne entitete, kao i odluku o slanju ruskih trupa u ove oblasti.
“Srbija je takođe podržala rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o agresiji na Ukrajinu, najoštrije osuđujući agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu. Međutim, Srbija se nije uskladila sa restriktivnim mjerama EU koje proizilaze iz vojne agresije Rusije na Ukrajinu”, napominje sagovornica.
Ona dodaje da je Srbija identifikovala ulazak u Uniju kao svoj strateški prioritet, te da je pregovaračkim okvirom predviđeno njeno postepeno usklađivanje sa spoljnom politikom zvaničnog Brisela.
“Očekujemo da ona postepeno usklađuje svoju politiku prema trećim zemljama sa politikama i stavovima koje je usvojila EU, uključujući i u vezi sa restriktivnim mjerama. Odluke o narednim koracima u vezi sa proširenjem su u rukama država članica”, rekla je ona.
Da li postoji rizik da put ka EU bude zaustavljen
Sudeći po izjavama koje su u prethodnom periodu stizale iz Brisela, put naše zemlje ka Uniji mogao bi biti i dodatno zakomplikovan, ukoliko Srbija odbije da se pridruži sankcijama Rusiji.
O tome je u nedavnom intervjuu za Nova.rs govorila i Vola fon Kramon, poslanica u Evropskom parlamentu i izvjestilac Zelenih za Srbiju.
“Pridruživanje EU je proces koji zahtijeva ispunjavanje dobro uspostavljenih standarda, ali i usklađivanje sa našim vrijednostima i principima. Sankcije ruskim subjektima i političarima su upravo to – principi i vrijednosti u praksi. Usklađivanje Srbije sa spoljnom politikom EU je zaista neophodno za dalju integraciju u EU, jer neće biti podrške otvaranju novih klastera ili poglavlja ako se to ne učini”, objasnila je ona.
Slična poruka stigla je i Evropske komisije, iz koje je poručeno da bi od stava Srbije o ruskoj agresiji na Ukrajinu mogao da zavisi proces integracija.
Majkl Miler, šef jedinice za Crnu Goru i Srbiju u Komisiji, ukazao je na uslove za napredak Srbije u procesu pregovora o članstvu, uključujući vladavinu prava i dijalog sa Kosovom ali je podvukao da će se uzeti u obzir i pitanje uvođenja sankcija Rusiji.
“Došlo je do veoma značajne evolucije u geopolitičkom kontekstu i stav Srbije o agresiji Rusije na Ukrajinu biće suštinski element koji treba razmotriti. Srbija je svjesna očekivanja EU o usklađivanju, uključujući restriktivne mjere (protiv Rusije)”, izjavio je Miler na sastanku Spoljnopolitičkog komiteta Evropskg parlamenta gdje se raspravljalo o nacrtu rezolucije o Srbiji.
Izvjestilac za Srbiju u Evropskog parlamenta Vladimir Bilčik takođe je poručio da bi neuvođenje sankcija imalo i posljedice po Srbiju.
On je rekao da, sada kad se konvencionalni rat vratio na kontinent, svako treba da zauzme jasan stav.
“Moja prijateljska želja je da Srbija iskoristi svaku priliku da se potpuno uskladi sa pozicijom EU o ruskoj agresiji na Ukrajinu. Suverene države prave suverene odluke. One takođe imaju posljedice za međunarodna partnerstva, saveze i integracije. Moja nada je da će odluke Srbije, nakon izbora ovog mjeseca, odražavati evropske aspiracije Srbije”, zaključio je Bilčik, pozivajući druge evropske poslanike da zajednički rade na evropskoj budućnosti Srbije.
“Suverene države donose suverene odluke, ali suverene odluke takođe imaju posljedice po međunarodna partnerstva, saveze i evropske integracije. Nadam se da će odluke u Srbiji nakon izbora, odražavati evropske težnje Srbije”, poručio je Bilčik.
Nešto ranije, upozoravajuću poruku Beogradu uputio je i portparol Evropske unije, Peter Stano.
On je izjavio da Brisel očekuje od Srbije da se uskladi sa sankcijama, uz napomenu da će EU donositi važne odluke za Srbiju na osnovu privrženosti Beograda njihovim vrijednostima i principima.
“Razgovaramo sa Srbijom u okviru pristupnih pregovora, kao i kroz različite kontakte – od eksperata do najvišeg političkog nivoa. Proces je u toku, a naši partneri u Srbiji, kao i drugi, vrlo su svjesni koliko je ovo pitanje važno za EU”, rekao je Stano.
Poslanici traže zamrzavanje pregovora, EP poziva Srbiju da uvede sankcije
U nacrtu Rezolucije o Srbiju, o kojoj će tek raspravljati poslanici Evropskog parlamenta, posebna pažnja posvećena je činjenici da je Srbija jedina zemlja u Evropi, uz Bjelorusiju, koja nije uvela sankcije Rusiji.
Iz EP su pozvali Srbiju da se usklade sa spoljnom politikom Unije.
“Evropski parlament zbog činjenice da se Srbija nije uskladila sa sankcijama EU nakon ruske invazije na Ukrajinu i poziva novoizabrane vlasti da pokažu stvarnu posvećenost vrijednostima EU i da se usklade sa njenim odlukama i stavovima u spoljnoj i bezbjednosnoj politici, uključujući sankcije Rusiji”, navodi se u nacrtu dokumenta o kom će te raspravljati europoslanici.
Oni koji će sasvim sigurno imati amandmane na Rezoluciju o Srbiji su liberali, koji su u martu mjesecu uputili pismo šefici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen i visokom predstavniku EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepu Borelju u kom upozoravaju na visok stepen autorkatije u Srbiji, probleme sa slobodom medija i govora, kao i na činjenicu da je vladavina prava u konstantno padu u ovoj zemlji. Tom prilikom su naveli da je kulminacija svega odbijanje Srbije da se uskladi sa EU stavom o Rusiji, zbog čega su predložili da se privremeno zamrznu pristupni pregovori.
“Srbija je, nažalost, značajno nazadovala u oblastima kao što su vladavina prava, ljudska prava, sloboda medija i sloboda izražavanja. Zaista je zapanjujuće vidjeti kako poslije godina pretpristupne podrške i intenzivnih pregovora o pristupanju, srpski medijski pejzaž – koji je čvrsto pod kontrolom vladajuće stranke SNS – veliča Putina i širi lažne vijesti o EU i ruskoj agresiji u Ukrajini na dnevnoj bazi”, navodi se, između ostalog, u dokumentu koji je portal Nova.rs dobio na uvid.
