Profesor Kasim Trnka tvrdi: “Odnosi BiH i Hrvatske na najnižoj tački, unosi se nemir”

Zaključci konferencije “Odnosi Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske – otvorena pitanja i perspektive” predstavljeni su danas u Vijeću Kongresa bošnjačkih intelektualaca u Sarajevu.

Organizatori skupa su Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Hrvatsko narodno vijeće BiH, Srpsko građansko vijeće BiH, Forum parlamentaraca BiH 1990, JKHPD La Benevolencija i Centar za promociju civilnog društva.

Kako je danas na konferenciji za novinare istakao ustavnopravni stručnjak Kasim Trnka, institucionalni odnosi BiH i Hrvatske su blizu dna, a neprimjerena retorika unosi nemir i u odnose između predstavnika institucija, ali i onih koji sebe definišu kao predstavnika naroda.

“Republika Hrvatska treba sa više uvažavanja govoriti o Bosni i Hercegovini, za razliku od hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji u svojim izlaganjima ima potpuno drugačiju konotaciju. Svjedoci smo svakodnevnim miješanjima u unutarnje stvari Bosne i Hercegovine kako sa istoka, tako i sa zapada. Smatramo da bi odnose popravilo da se konačno ratifikuje sporazum o državnoj granici, a koji još nije ratifikovan u hrvatskom saboru, kao i što Srbija ne želi da potpiše sporazum o granicama sa BiH navodeći različite razloge”, rekao je Trnka.

Cilj konferencije je podizanje svijesti i u BiH i u Hrvatskoj o važnosti dobrosusjedskih odnosa između dviju država i svih naroda koji tamo žive.

Dekan zagrebačkog Pravnog fakulteta Ivan Koprić, koji ističe da je pravo vrijeme da se ponovno otvori pitanje europeizacije BiH, napominje da je Hrvatska posljednja ušla u Europsku uniju, a potom i proces iz kojeg je značajno profitirala, ne samo financijski, već i u smislu promjene funkcioniranja države.

“Europeizacija BiH će popraviti status građana, privrednih subjekata i svih drugih u ovoj zemlji koji su zainteresovani da država funkcionira bolje. Tu treba napomenuti insistiranje EU na uspostavi vladavine prava, zatim kvaliteta obrazovanja, te funkcioniranja nezavisnih tijala, koja su u potpunosti neovisna od politike, a tu se mogu uvrstati mediji, o čemu smo na ovoj konferenciji mnogo razgovarali”, rekao je Koprić.

Hrvatski historičar Hrvoje Klasić ističe kako je drugačije i kvalitetno obrazovanje, za razliku od obrazovnog sistema koji se koristi u BiH, preduvjet razvoja društva.

“U hrvatskoj još nismo došli na nivo obrazovanja koji bismo željeli, ali od kada smo ušli u EU, idemo krupnim koracima ka tome. Nema sumnje, postoji direknta korelacija između dobrog obrazovanja, životnog standarda, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava. Ako pogledate stanje u najbolje ocijenjenim zemljama EU, vidjećete da je njihovo obrazovanje na visokom nivou i da je u simbiozi sa drugim aspektima života i društva”, izjavio je Klasić.

Dodaje da bi cilj obrazovanja trebao biti osposobljavanje mladih ljudi kritičkog mišljenja, a ne lokalpatriota i često nacionalista.

Sudionici konferencije ističu kako je to nužno u trenutku kada Europska unija otvara vrata pristupanju Bosne i Hercegovine, odnosno procesu dobivanja statusa kandidata, a sasvim je izvjesno da će uloga Hrvatske kao članica EU bit iznimno važna.

Profesor Ivo Komšić dodaje da je potrebno podići odnose između BiH i hrvatske na viši nivo, jer komunikacija na svim nivoima izostaje, a prijeko je potrebna BiH na njenom putu europeizacije i pristupanju Evropskoj uniji.

“Mi smo ovom konferencijom pokušali otvoriti barem jedan kanal komunikacija sa Hrvatskom, a to je nevladin sektor, akademska zajednica, neovisni intelektualci, novinari istraživači koji znaju stvarnu situaciju u BiH i Hrvatskoj. Mi ćemo nastaviti komunicirati kako bismo stvoriti pozitivnu klimu kako bi državni organi mogli početi komunicirati”, izjavio je Komšić.

Čak i bez ovih činjenica, kako je navedeno, BiH i Hrvatska imaju najdužu granicu i historijski kontekst povezanosti koji bi trebao proizvesti saradnju, povjerenje i zajednički napredak. Međutim, u zadnje vrijeme nisu izgrađeni komunikacijski kanali, čak ni na razini saradnje organizacija civilnog društva, akademske zajednice i javnih osoba.